Oprezno s potrošnjom
⬤ Ekonomska analitičarka Gordana Gelenčer navodi: Vrijeme mjereno pandemijom, ratovima i golemim fiskalnim poticajima pokazalo je kako standardni zaključci, proizašli iz teorije, sve manje imaju veze sa stvarnošću, a ni ljudsko se ponašanje ne može svesti pod udžbeničke zaključke iz psihologije, pa se troši i onda kada bi se trebalo stezati. Uostalom, u Hrvatskoj postoji realan i opipljiv rast BDP-A u posljednjih nekoliko godina, uglavnom pogonjen EU fondovima, poreznim olakšicama, snažnim turizmom i doznakama iz inozemstva, a sve to potiče potrošnju. I inflacija je ovdje da ostane, radne snage i dalje manjka, pa bi, dugoročno nepoželjna, potrošnja mogla ostati dugoročnijim gorivom rasta. Možda i na više od četiri posto. liko optimističnim prognozama tu se pita i Svjetska banka, koja je pak i više nego optimistična. Prema novim prognozama Svjetske banke, hrvatski BDP bi u ovoj godini trebao porasti za 2,7 posto, dok bi gospodarstvo eurozone trebalo porasti za samo 0,7 posto. Što se nas tiče, to je čak nešto više nego što su u Svjetskoj banci Hrvatskoj prognozirali u navodima iz listopada prošle godine, kada su očekivali rast hrvatskog BDP-A u ovoj godini od 2,5 posto. Dugoročno gledajući, u Svjetskoj banci prognoziraju da će rast hrvatskog BDP-A u 2025. godini doseći tri posto. Jer tu je i velika potrošnja milijuna turista koji svake godine posjete našu zemlju, posebno obalu. Također, među generatorima rasta su i infrastrukturni projekti koji se uglavnom financiraju novcem iz fondova EU-A.
Nakon svega, zaključit ćemo s još jednom optimističnom prognozom. Naime, ekonomski analitičar Ivica Brkljača iznio je na Linkedin profilu svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo sumirajući ih u nekoliko točaka: hrvatski BDP ponovno će rasti iznad prosjeka EUA, možda opet u top-pet EU zemalja; javni dug će pasti ispod granice od 60 posto BDP-A, po prvi put od 2010. godine; po prvi put u povijesti barem će nam jedna kreditna agencija (Fitch ili S&P) dodijeliti ocjenu A- za dugoročno zaduživanje; plaće će nastaviti značajno rasti, i nominalno i realno (povrh stope inflacije). Nominalno će porast opet biti dvoznamenkast, najviše će rasti plaće u državnom i javnom sektoru. Štoviše, ovo bi mogao biti najveći rast plaća u državnom i javnom sektoru još od ranih 2000-ih, mirovine će također značajno rasti, masa izdataka za mirovine će porasti za preko 15 posto (ovo za mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru i nije neka prognoza, to već vidimo u planu državnog proračuna za 2024.), a kao još jedan faktor Brkljača navodi da će inflacija biti osjetno niža nego ove godine, ali i viša od očekivanih 3-4 posto.
REALNI OPTIMIZAM
Uglavnom, uzimajuće u obzir sve aspekte vezane uz ekonomsku i gospodarsku situaciju u kontekstu ne malih izazova koji su pred nama i u ovoj godini, trenutačno stanje ulijeva nadu u održivu stabilnost i utemeljene prognoze za iduće razdoblje, premda opreza nikad dosta. Drugim riječima, ključni su faktori koji potiču optimizam odgovorno upravljanje državom, vladine mjere, reforme, održavanje financijske stabilnosti, korištenje EU fondova..., uz obuzdavanje inflacije, daljni rast plaća, rast mirovina, investicija... Sve navedeno, s pozitivne strane, očigledno će biti i nepobitni argumenti u izbornoj kampanji vladajućih, koji su proteklog tjedna konačno najavili skore parlamentarne izbore. S druge pak strane, dobri ekonomski i gospodarski pokazatelji oporbu uopće ne zanimaju. Oni se u izbornu utrku uključuju na svoj uobičajeni populistički i demagoški način... Ali o tome u nekoj idućoj temi. ■