NUŽAN JE OPREZ U PLANIRANJU BUDUĆIH RAZVOJNIH CIKLUSA
Imajući na umu ekonomsku teoriju, a posebno osnovne postavke konvergencije i kohezije, trenutačni pokazatelji ne predstavljaju nikakvo čudo - kaže izv. prof. dr.sc. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nositelj Katedre Jean Monnet u području europskih integracija i voditelj projekta pod nazivom EU business policies and contemporary challenges of European integration, te dodaje:
- Naime, Republika Hrvatska se prema najvažnijim makroekonomskim pokazateljima, pokazateljima tržišta rada i socijalnim pokazateljima već duže vrijeme nalazi na samom dnu EU-A. Relativno visoke stope gospodarskog rasta koje hrvatsko gospodarstvo ostvaruje su u potpunosti u skladu sa konvergencijskim teorijama prema kojima slabije razvije
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Katedra za međunarodnu ekonomiju... ne zemlje rastu brže od onih razvijenih, budući da moraju nadoknaditi postojeće razvojne razlike te stremiti postizanju dugoročne ravnoteže. Pritom, kao najvažnije pitanje se postavlja definiranje i implementacija strukturnih promjena, a koje bi u suvremenim uvjetima poslovanja trebale biti temeljene na "modernim" nositeljima gospodarskog rasta i konkurentnosti tj. na ulaganjima u istraživanje i razvoj, obrazovanje i njihovim produktima. Ukoliko se sagledaju trenutačni pokazatelji, Republika Hrvatska i u ovom području zaostaje za ostalim zemljama članicama EU-A. Cjelokupna situacija ukazuje kako Republika Hrvatska, zajedno sa ostalim slabije razvijenim članicama EU-A (npr. Bugarska, Rumunjska) predstavlja svojevrsni "uteg" za daljnji razvoj EU.
Kako možemo postati bolji i pridonositi nacionalnom i gospodarstvu EU-A? Prvenstveno putem daljnjeg razvoja apsorpcijskih kapaciteta te iskorištavanja svih pomoći koje su sam kroz razne europske financijske instrumente dostupne. Efikasno iskorištavanje raspoloživih sredstava potencijalno će pridonijeti stvaranju temelja za budući dugoročni i održivi rast i razvoj hrvatskog gospodarstva.
IZA NAS I ISPRED NAS
▼ Kad se govori o ekonomskoj i gospodarskoj održivosti i stabilnosti u kontekstu prošlih, sadašnjih i budućih kriznih izazova, uglavnom se državni intervencionizam navodi kao ključan faktor. Hrvatska se vlada po tim pitanjima posebno iskazala donošenjem i provođenjem niza mjera pomoći najugroženijima... Koliko je sve to bilo uspješno?
- Kao što sam već nekoliko puta istaknuo, intervencije hrvatske vlade u vrijeme COVID 19 krize te recentne inflacijske krize su u velikoj mjeri osigurale opstojnost hrvatskog gospodarstva te koliko-toliko očuvanje standarda hrvatskih građana. Pritom, posebno je efikasna bila orijentacija na mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju okosnicu hrvatskog i europskog gospodarstva. U vrijeme buktanja krize, malim i srednjim poduzećima je pružena značajna paleta pomoći i poticaja, koja im je omogućila nastavak poslovanja te zadržavanje radnih mjesta. Koliko je sve bilo uspješno? Kao što znamo, oko ovoga se vode polemike i još uvijek nema (niti će zasigurno biti) konsenzusa. Međutim, implementiranim mjerama i intervencijama, Vlada je zasigurno pružila sidro stabilnosti i stvorila uvjete za ostvarenje budućih pozitivnih gospodarskih kretanja. Što se tiče učinaka korištenja EU financijskih sredstava, ovdje bih bio oprezan. Naime, iskorištavanje "novih" dostupnih sredstava je trenutačno u početnim etapama te je rano govoriti o konkretnim učincima. Vrijeme će pokazati koliko će implementirani projekti i iskorištena sredstva realno utjecati na ostvarenje pozitivnih gospodarskih performansi. Potrebno je imati na umu da osim "interventnih" EU sredstava na raspolaganju imamo i "tekuća" sredstva EU proračuna, a koja su u sadašnjoj financijskoj perspektivi u najvećoj mjeri namijenjena ostvarenju oporavka i otpornosti te ciljeva zelene i digitalne tranzicije.
▼ Mogu li se pozitivni trendovi ekonomskog i gospodarskog rasta zadržati i u ovoj 2024. godini, i o čemu to ponajviše ovisi, koji su i kakvi izazovi u razdoblju do kraja godine? Recesiju smo izbjegli, inflacija se spustila u prihvatljive okvire, plaće rastu, potrošnja također, kao i investicije... pa se ukupno uzevši čini da nam na razini države sve ide u prilog... Može li to potrajati, takav ekonomski, razvojni optimizam?
- Možemo reći kako je iza nas izazovno razdoblje, a koje je trajalo posljednje tri godine. U tom smo razdoblju prevladali velike ekonomske šokove te se na neki način naučili živjeti sa kontinuiranim rizicima inflacije, krize i međunarodnim gospodarskim i političkim nestabilnostima itd. Proteklo razdoblje nam je pokazalo da, uz vanjske prilike, a koje proizlaze iz članstva u europskim integracijama, posjedujemo i značajne unutarnje kapacitete pomoću kojih se možemo othrvati problemima i suočiti sa negativnim trendovima. Ponavljam, pritom je veliku ulogu odigrala i promišljena i konzervativna politika hrvatske vlade. Budućnost je neizvjesna i puna novih izazova i iznenađenja. Naime, proteklo razdoblje nas je naučilo kako je u suvremenim uvjetima nemoguće sa sigurnošću planirati buduće trendove tj. potrebno je biti veoma oprezan u planiranju budućih razvojnih ciklusa. Ipak, iskustvo nam pokazuje kako je potrebno slušati i uvažavati prognoze i preporuke nositelja ekonomskih i političkih odluka, koje su se u prethodnom razdoblju uglavnom pokazale relevantnima te izbjegavati senzacionalističke i katastrofične prognoze i najave.
Nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja hrvatskog gospodarstva će u velikoj mjeri biti determiniran i daljnjom afirmacijom članstva u eurozoni te u schengenskom prostoru, kao i iskorištavanjem ostalih pogodnosti poslovanja na unutarnjem europskom tržištu te iskorištavanja dostupnih europskih financijskih sredstava. Značajno otvoreno pitanje ostaje održavanje životnog standarda građana uslijed značajnog povećavanja cijena, a kao nužnost i gorući izazov postavlja se povećanje plaća, pri čemu pozitivna gospodarska kretanja daju određenu nadu.
Ne smijemo zanemariti niti činjenicu da nam se približava i turistička sezona, čiji rezultati će zasigurno dodatno "uljepšati" makroekonomsku sliku hrvatskog gospodarstva na kraju godine. Kao što sam mnogo puta istaknuo, Republika Hrvatska je mala i otvorena ekonomija i kao takva osjetljiva na globalna ekonomska kretanja. U takvim uvjetima, uz podršku vanjskih čimbenika, u velikoj mjeri ovisimo o nama samima tj. o našim mogućnostima i kapacitetima upravljanja krizom i sposobnostima kreacije i implementacije kvalitetnih i sveobuhvatnih strukturnih promjena.
ZAOKRUŽIVANJE INTERESA
▼ I za kraj, još jedno pitanje, o kojem se također puno raspravlja: Zašto je važna Organizacija za europsku suradnju i razvoj i što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-U?
Nastavak aktivnosti završetka pregovora oko članstva u OECD-U predstavlja još jedan važan korak prema dodatnoj afirmaciji i jačanju prepoznatljivosti Hrvatske...
- Nastavak aktivnosti završetka pregovora oko članstva u OECD-U predstavlja još jedan važan korak prema dodatnoj afirmaciji i jačanju prepoznatljivosti Republike Hrvatske u globalnom kontekstu. Temeljni cilj OECD-A je osiguravanje održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja te iskorjenjivanje siromaštva, a što se ostvaruje kroz suradnju 38 zemalja članica te suradnju sa više od 100 zemalja izvan kruga članstva. Dosadašnji ekonomski pregledi hrvatskog gospodarstva od strane OECD-A, uz pozitivne trendove, ukazuju i na određene slabosti i izazove koje moramo prevladati, prvenstveno u području javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu te izazove tržišta rada. Također, ističe se potreba jačanja produktivnosti, suočavanje sa demografskim izazovima te ubrzavanje procesa zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Što uključivanje u OECD znači za hrvatsko gospodarstvo? Prvenstveno, sudjelovanje u ovakvim i sličnim međunarodnim organizacijama nam daje pravo sudjelovanja na globalnim forumima, na kojima možemo jačati svoju međunarodnu poziciju te sudjelovati u kreiranju gospodarskih trendova i razvojnih pravaca. Također, zemljama članicama se pružaju mogućnosti unaprjeđenja međunarodne suradnje, jačanja prisutnosti i prepoznatljivosti u globalnom kontekstu te samim time vlastite pregovaračke pozicije i moći. Zaključno, ostvarenjem članstva u OECD-U ostvariti ćemo još jedan povijesni korak, putem kojega ćemo dobiti dodatne mogućnosti unaprjeđenja gospodarskih performansi i konkurentnosti, uz pristup instrumentima koji su nam potrebni za korekciju i anuliranje prisutnih izazova i nedostataka. (D.J.) ■