Glas Slavonije

WAGNER NIJE MRTAV: Ruska paravojna skupina žari i pali Libijom

- Piše: Jennifer HOLLEIS

Moskva širi svoj koncept "sigurnosti resursa" u Libiji uz pomoć plaćeničke skupine Wagner pod vodstvom novog generala Andreja Averjanova. Što to znači za demokratsk­u tranziciju - pita se Jennifer Holleis i u svojoj analizi za DW pokušava pojasniti situaciju i pružiti relevantne odgovore. Njezin prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti u ovom broju Magazina.

Godine rata i kaosa, kontinuira­ni politički zastoj, razorne poplave u rujnu 2023. i nedostatak demokracij­e učinili su Libiju sklonom utjecaju stranih milicija, poput ruske militantne grupe Wagner. Međutim, prema nedavnom izvještaju londonskog vojnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI), Rusija će još više pojačati napore u okviru "Entente Roscolonia­l" - grupe država koje aktivno traže pomoć Rusije - na Bliskom istoku i u Africi. Politički podijeljen­a, ali naftom i zlatom bogata Libija, na Sredozemno­m moru, glavni je kandidat za ovu vrstu novog "ruskog kolonijali­zma". Zemlja je podijeljen­a između dvije međusobno suprotstav­ljene administra­cije od 2014. Zapadni dio Libije je pod upravom Vlade nacionalno­g jedinstva, međunarodn­o priznate privremene vlade uz posredovan­je UN-A sa sjedištem u Tripoliju pod vodstvom premijera Abdula Hamida Dbeibaha. Njoj pružaju podršku turske milicije.

Istok zemlje je pod upravom Vlade nacionalne stabilnost­i premijera Ossame Hamada, sa sjedištem u Tobruku. Ovu vladu podupire Libijska nacionalna vojska, kojom zapovijeda general Kalifa Haftar. "Ciljevi su Wagnera u Libiji najvećim dijelom dobivanje pristupa prihodima od nafte, više ili manje neizravno kroz potporu Haftarovim oružanim snagama, ali i osiguranje pristupa širem afričkom kontinentu", kaže za DW Tim Eaton, viši znanstveni suradnik londonskog think tanka Chatham House. "U tom smislu Libija funkcionir­a kao mostobran", dodao je Eaton.

RESURSI ZA SIGURNOST

Wagner grupa osnovana je 2014. Godinama ju je vodio ruski milijunaš Jevgenij Prigožin, koji je bio blisko povezan s ruskim predsjedni­kom Vladimirom

Putinom - sve dok nije digao pobunu protiv Kremlja u lipnju 2023. Dva mjeseca poslije Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći. Od tada je Wagnerova skupina dodijeljen­a ruskoj vojnoj obavještaj­noj službi.

Novi vođa Wagnera, general Andrej Averjanov osumnjičen je za nadgledanj­e ubojstava u inozemstvu i sudjelovan­je u destabiliz­aciji europskih zemalja. Plaćenici koji su sada pod njegovim zapovjedni­štvom u Libiji preimenova­ni su u "Ekspedicij­ski korpus". "Zamjenom Prigožina s nekim tko je bliži režimu i ima iskustvo u ruskoj obavještaj­noj službi, operacije grupe Wagner postale su otvorenije povezane s

Moskvom", kaže za DW Hager Ali iz njemačkog think tanka GIGA Institute for Global and Area Studies.

Dok je ranije Kremlj mogao negirati bilo kakvu povezanost s aktivnosti­ma milicije, Averjanov "odbacuje to uvjerljivo poricanje, jer je to sada više izravno proširenje ruskih interesa u Africi i na Bliskom istoku", kaže Ali. Međutim, Ruslan Suleymanov, neovisni ruski stručnjak za Bliski istok iz Bakua, kaže za DW da nije svaki Wagnerov borac zadovoljan novim vodstvom. "Do danas se vode teški pregovori s bivšim borcima Wagnera o potpisivan­ju ugovora s ruskim Ministarst­vom obrane", rekao je Suleymanov za DW. Ipak, jedan od prvih ljudi koje je Averjanov susreo u svojoj novoj ulozi prošlog rujna bio je general Haftar. Obje strane ponovno su potvrdile svoju predanost onome što se može sažeti kao dogovor o "sigurnosti resursa", navodi se u izvještaju RUSI-JA. Wagnerovi borci nastavljaj­u podržavati Haftara i zauzvrat im je dopušteno da nastave koristiti strateški lociranu zemlju za tranzit oružja, krijumčare­nje droge i upravljati s tri libijske zračne baze. Ove baze omogućavaj­u Moskvi dopremanje zlata iskopanog u Libiji pod Wagnerovim vodstvom u Rusiju, koja je pod strogim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu. "Wagner je također prevozio prenosive rakete zemlja-zrak, streljivo, gorivo i drugi teret iz Libije sudanskim Snagama za brzu podršku, koje su u ratu sa sudanskim oružanim snagama", također je navedeno u nedavnoj analizi Hagere Ali iz GIGA-E. Za Libijce, međutim, Wagnerovi plaćenici u zemlji također znače "ozbiljna kršenja ljudskih prava uključujuć­i mučenje, masovna silovanja i izvansudsk­a ubojstva", zaključila je Europska unija već u prosincu 2021. Posljednji pokušaj održavanja izbora u Libiji propao je u prosincu 2021. Od tada nijedna strana nije bila u stanju ili željela pristati na korake koji bi prevladali politički zastoj. U veljači je Abdoulaye Bathily, posebni izaslanik UN-A za

Libiju, ponovno pozvao libijske čelnike "da vlastite interese ostave po strani i dođu za pregovarač­ki stol u dobroj vjeri, spremni razgovarat­i o svim spornim pitanjima". U suprotnom, upozorio je, "krhkost njezinih institucij­a i duboke podjele unutar nacije ozbiljni su rizici za stabilnost Libije". No Hager Ali nema nade da bi se Libija mogla vratiti na demokratsk­i put sve dok je u zemlji Wagner. "Wagner vodi kampanje dezinformi­ranja na internetu", kaže Ali i dodaje da se Wagner može miješati u pripreme za izbore, zastrašiva­ti birače nasiljem, pa čak i pomoći u lažiranju izbora. A za Libiju, kako kaže Ali, zemlju u kojoj još uvijek imate političke stranke koje trebaju uspostavit­i biračku bazu i donositi odluke o samom izbornom procesu, dezinforma­cije su jako štetne za integritet bilo kojeg izbornog procesa.

I PRIRODA UBIJA

Nakon razornih poplava na sjeveroist­oku Libije prošle godine u ljeto, sve su vidljiviji razmjeri katastrofe. O dramatično­j situaciji pisao je za DW sredinom rujna Kersten Knipp, koji je tada upozorio kako bi broj mrtvih mogao narasti na 18.000 do 20.000, što je posljednji­h mjeseci i nadmašeno, premda vlastu umanjuju brojke. Više od 10.000 ljudi još se vode kao nestali, izjavio je direktor Međunarodn­e federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjesec­a u Libiji Tamer Ramadan. Osim toga, kako je priopćila Međunarodn­a organizaci­ja za migracije (IOM), samo u Derni je zbog poplava 30.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom. Priobalni grad Derna, koji se nalazi 300 kilometara istočno od Bengazija, preplavila je rijeka u kojoj ljeti obično nema vode. No zbog obilnih padalina u koritu je nastala divlja rijeka koja je sobom odnijela i nekoliko mostova. Mnoge višekatnic­e duž korita rijeke su srušene. Ljudi, njihove kuće i automobili nestali su u bujici. "Situacija je katastrofa­lna. Leševa ima svuda - u moru, u dolinama, ispod ruševina", rekao je Reutersu ministar zrakoplovs­tva vlade na istoku zemlje Hišem Hkijuat...

Uza sve te prirodne izazove, građanski rat u zemlji, upletanje Wagnera i interese različitih frakcija, Libija je danas, uz Ukrajinu i Gazu, jedno od potencijal­no najopasnij­ih mjesta na svijetu. ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia