Ban koji je u Sabor uveo hrvatski jezik kao službeni

Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci, kao i prijašnjih godina, organiziralo je obilježavanje godišnjice rođenja, ovaj put 213., Josipa Šokčevića, posljednjega hrvatskog bana. Na poticaj vinkovačkoga Hrvatskog sokola, a pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, 2002. njegovi su posmrtni ostaci preneseni na vinkovačko groblje. Nakon što je lijes provezen u posmrtnoj kočiji kroz cijeli grad, položen je u kapeli sv. Marije Magdalene, koju je 1845. dala podignuti Elizabeta Šokčević, majka hrvatskoga bana.

Te, 2002. godine u Vinkovcima je objavljena trojezična (na hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku) monografija "Josip Šokčević, hrvatski ban" mr. Zlatka Virca, na 150 stranica velikog formata. Banu "imamo zahvaliti otvaranje bankarskih institucija, forsiranje razvoja riječnog brodarstva, zalagao se za zadružno gospodarstvo, šumarska struka dobila je na zamahu i primjeni, za njegova banovanja usvojena je odluka o osnivanju akademije znanosti, na njegov je zahtjev vraćena Hrvatskoj Vojvodina..." U nazočnosti predstavnika Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca, udruge Vinkovački šokački rodovi, udruga proisteklih iz domovinskog rata, veteranskih i stradalničkih udruga i Garde Hrvatskog sokola, banu je odana počast na Gradskom groblju. Izaslanstva su položila vijence pred kapelicom sv. Marije Magdalene, a u kapelici i po cvijet na njegov grob. - Otkad smo banove posmrtne ostatke prenijeli u njegov rodni grad, svake godine obilježavamo rođendan bana Šokčevića polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovu grobu. Od prošle godine polažemo i lovorov vijenac u čast banu kao vojniku u centru grada kod njegova spomenika, koji se sjajno uklopio u prostor središnjega gradskog trga koji nosi njegovo ime, a ove godine smo priredili i predavanje mr. Zlatka Virca u Gradskoj knjižnici i čitaonici - rekao je predsjednik Hrvatskog sokola Tihomir Marojević dodajući kako je ban Šokčević bio vojnik, ali njegovo djelo na gospodarskom, kulturnom i obrazovnom polju bilo je veliko, što potvrđuje njegov širok spektar znanja. U svim područjima ljudskog života djelovao je u korist naše domovine. Marojević je podsjetio kako je ban potaknuo neke stvari koje i dandanas žive, kao što je utemeljenje HAZU-A, postavljanje spomenika banu Jelačiću na trgu u Zagrebu i njegovo najveće djelo - uvođenje hrvatskog jezika u školstvo.

Župnik crkve sv. Euzebija i Poliona, velečasni Florijan Kvetek, u nadahnutoj je propovijedi uveo nazočne u drugi dio podsjetnika na bana Šokčevića.

- Posljednji hrvatski ban Josip Šokčević rođen je 7. ožujka 1811. godine. Naš vinkovački ban je Slavoniji i Hrvatskoj u nasljeđe ostavio neizbrisiv pečat kulturnog, obrazovnog i prije svega gospodarskog razvoja. Zaslužan je za procvat nacionalnog gospodarstva, proglašenje hrvatskog jezika službenim u Hrvatskom saboru, razvoj i modernizaciju željeznice, poljoprivrede i šumarstva - rekao je Josip Romić, zamjenik vinkovačkog gradonačelnika. ■