Siva ekonomija državi otme 21 milijardu eura

Pokretači su gotovinsko plaćanje, visok PDV i nepovjerenje u institucije

OBUJAM SIVE EKONOMIJE IZNOSI 30,5 POSTO BDP-A

UHrvatskoj je obujam sive ekonomije 2022. procijenjen na 21 milijardu eura, odnosno 30,5 posto BDP-A, a prosjek Europske unije gotovo je upola niži i iznosi 17,9 posto. Pokazala je to studija čije je rezultate Visa Europe nedavno predstavila u Saboru na sastanku triju odbora - Odbora za gospodarstvo, Odbora za financije i državni proračun te Odbora za turizam.

Brojni prekršaji

Studija, naručena s ciljem podizanja svijesti o sivoj ekonomiji i ulozi digitalnih plaćanja u borbi protiv nje, provedena je u suradnji s austrijskim stručnjakom za sivu ekonomiju, prof. dr. Friedrichom Schneiderom te globalnom konzultantskom tvrtkom za strateško upravljanje i kartična plaćanja Kearney. Direktorica Vise Europe za Hrvatsku Renata Vujasinović istaknula je da po "penetraciji sive ekonomije" Hrvatska zauzima 27. mjesto u EU-U.

Pokretačima sive ekonomije u Hrvatskoj smatraju se visoka zastupljenost gotovinskog plaćanja, visoka stopa PDV-A i niska razina povjerenja u državne institucije. Naime, udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj iznosi čak 64 posto, a prosjek je Europske unije 42 posto. "Regulatorni rizik obavljanja neformalnih aktivnosti nizak je, na što upućuje velik broj prekršaja unutar sustava fiskalizacije (53 posto). Prema indeksu učinkovitosti javne uprave, 'grižnja savjesti' u smislu osviještenosti i odgovornosti građana procjenjuje se vrlo niskom, što je uvjetovano niskom razinom povjerenja u državne institucije", navodi se u studiji.

Najviše je sive ekonomije u području poljoprivrede, rekreacije i zabave, smještaja i hrane te prerađivačke ekonomije, a ključni sektori koji pridonose sivoj ekonomiji su prerađivačka industrija, trgovina, smještaj i djelatnosti pripreme i posluživanja hrane te građevinarstvo, koji zajedno čine više od 50 posto svih sektora.

Udio raste

“Digitalna plaćanja pridonose smanjenju neformalnih aktivnosti, jer ograničavaju mogućnost neprijavljivanja i pružaju transparentan način provođenja transakcija. Hrvatska znatno zaostaje za drugim europskim zemljama u digitalnom plaćanju, za što je potrebno 50-postotno povećanje kako bi se dosegnuo prosjek Europske unije, a 250-postotno povećanje za dostizanje nordijskih zemalja, Velike Britanije i zemalja Beneluksa", rekao je direktor Vise Europe za odnose s vladom za CEE regiju Konrad Slusarczyk.

“Penalizacija sive ekonomije, niža razina dopuštenih gotovinskih transakcija, promjena mediteranskog prema sjevernoeuropskom načinu razmišljanja, produženje turističke sezone uz povećanje broja hotela i elastičniji pristup tržištu, edukacija malih poduzetnika i porezi koji ne smiju favorizirati određeni biznis - sve su to mjere kojima je potrebno odgovoriti na pojavu i štetne posljedice sive odnosno neformalne ekonomije, a što iziskuje potreban tripartitni dijalog industrije digitalnih plaćanja, države i biznisa", smatra Ivan Mišetić, predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Posljednja dva desetljeće udio sive ekonomije u Hrvatskoj se kretao od 32 posto BDP-A 2003. do 26,4 posto 2019. Nakon pandemije taj se udio ponovno popeo iznad 29 posto. ■

ukratko