Velike gubitke, a su žrtve osobe s
Počinitelji internetskih prijevara mogu biti pronađ
Edukacija, mjere opreza, pohrana podataka, provjere, nedijeljenje osobnih i bankovnih podataka te uvođenje digitalne higijene neki su od načina zaštite od internetskih prijevara, čiji se broj u Hrvatskoj 2023. povećao za 30 posto u odnosu prema prethodnoj godini.
Nema lake zarade
Samo u Osječko-baranjskoj županiji prošle su godine, prema policijskim podatcima, zabilježene ukupno 143 računalne prijevare, što je 34 kaznena djela više nego u 2022., a ukupna materijalna šteta počinjena računalnim kriminalitetom u 2023. godini veća je od 766 tisuća eura. Kako ističu stručnjaci za kibernetičku sigurnost osječko-baranjske policije, najbrže rastući oblik internetskih prijevara su investicijske prijevare, koje prouzročuju velike gubitke, a žrtve su najčešće osobe bez dovoljno informatičkog znanja i osobe starije dobi. Službenik za kibernetičku sigurnost u sektoru kriminalističke policije Denis Rukavina pojašnjava kako se investicijske prijevare u posljednje vrijeme najčešće događaju pri ulaganju u kriptovalute, jer je stvoren urbani mit da je to lak način zarade, što apsolutno nije istina, a takve predrasude dovode do nepromišljenih odluka o ulaganjima u kriptotržište, što su prepoznali i prevaranti. Napominje kako se investicijskim prijevarama bave i organizirane skupine, a u jednoj od posljednjih kriminalističkih obrada koju je policija provodila u pitanju je bila organizacija koja je radila na području cijelog Balkana, gdje su počiniteljima dodijeljene određene regije u kojima će raditi. Počinitelji takvih prijevara su, upozoravaju u policiji, vrlo vješti, a istragama se došlo do saznanja na koji način razgovaraju s potencijalnim žrtvama i što im obećavaju pri ulaganju novca, poput različitih bonusa, kako bi ih naveli na dodatna ulaganja, a događa se i da žrtve ne ulažu samo svoja sredstva nego i da, zbog obećanja o lakoj zaradi, ulažu sredstva tvrtke ili obrta koja su im dostupna. Žrtvama prijevare se
Kao oblike zaštite od tzv. CEO napada u policiji prvenstveno navode edukaciju zaposlenika, periodičnu kontrolu klijenata s kojima se posluje i ažuriranje podataka koji se koriste u tome poslovanju. Potrebne su višestruke provjere informacija, pa i s pomoću “open source” internetskih alata, kao što je “IBAN checker”, kojim se može provjeriti pripada li određeni IBAN doista banci s kojom je tvrtka surađivala, ističe Rukavina. Kako bi se prevenirala šteta od “ransomware” napada, u kojima počinitelji traže isplatu novca kako bi tvrtkama “otključali” prethodno zakjučane podatke s pomoću malicioznih programa, u policiji preporučuju “backup” podataka o poslovanju. Smatraju kako to nisu pretjerano skupe investicije, ali mogu spriječiti većinu takvih problema, odnosno napada, u kojima se mogu izgubiti goleme količine podataka, te navode primjer tvrtke iz Osijeka koja je 2020. izgubila podatke o poslovanju od 2012. godine.