Jevare nose najčešće tarije dobi
Eni čak i ako su strani državljani
preko raznih platformi, kao što su lažne internetske stranice za trgovanje, prikazuje da njihov ulog eksponencijalno raste, obećava brza i velika zarada, pa se ljudi nekada odlučuju na veća ulaganja a da ne zatraže povrat. Bilo je prevaranata koji su na 20 tisuća uplaćenih eura žrtvama isplaćivali tisuću eura kako bi dobile lažan osjećaj sigurnosti da imaju pristup svom novcu i kako bi nakon toga uložile veće iznose od inicijalnih, pojašnjava Rukavina. U policiji kažu kako se znalo događati da oštećene osobe zbog srama nisu željele prijaviti kazneno djelo, ali i da počinitelji ne staju s pokušajima nanošenja dodatne štete i nakon što je osoba već postala žrtva investicijske prijevare. U takvim situacijama prevaranti ih ponovo kontaktiraju, predstavljaju se kao djelatnici policije ili pravnih tvrtki koji imaju informacije o prijevari i tvrde da mogu pomoći u povratu izgubljenog novca ako im se plati deset posto izgubljenog iznosa. "Mi žrtve upozoravamo kako bi ponovno mogle biti prevarene, ali počinitelji znaju biti toliko vješti, verzirani i slatkorječivi da se ponekad dogodi da ipak uspiju od osobe ponovo izvući novac", objašnjava Rukavina.
U ovoj vrsti prijevara, napominju u osječkoj policiji, javljaju se i dodatni problemi jer tržište kriptovaluta nije transparentno i nije zakonski uređeno, ni kod nas ni u zapadnim zemljama, zbog čega je otežano praćenje tijeka novca. Postoji i problem identifikacije počinitelja, jer kriptonovčanici koji se kreiraju na kritpotržištu nisu transparentni i ne provode se provjere tko ih sve otvara, što nije lako pratiti, jer nitko zapravo ne ograničava koliko se takvih novčanika može otvoriti na nečije ime, napominje Rukavina. Stoga je, dodaje, potrebno provjeriti svaki aspekt eventualnih investicija i ne ustupati neoprezno podatke o svojim financijama i bankovnim karticama. Naime, događalo se da neki kriptonovčanici budu registrirani na osobe koje su prethodno neoprezno ustupile svoje osobne podatke, a koji se poslije mogu zloupotrijebiti u drugim prijevarama.
Digitalna higijena
Kako bi se smanjila mogućnost internetskih prijevara, potrebno je, primjerice, ne odgovarati ne nepoznate brojeve telefona i pošiljatelje e-mail poruka, provjeriti pošiljatelja e-mail poruka obraćanjem pozornosti na detalje u poruci, poput nelogičnosti u nazivu i logu institucije, upotrebe lošeg ili nepravilnog jezika u pisanju. Svi bi trebali poraditi na digitalnoj higijeni, to je nešto što bi trebalo biti uobičajeno, smatra Rukavina.
Voditelj poslova prevencije Osječko-baranjske PU Robert Škorvaga ističe kako počinitelji internetskih prevara ipak mogu biti pronađeni, čak i ako su strani državljani, jer policiji pomažu međunarodna policijska i pravna suradnja. Kada se na internetu obavljaju novčane transakcije, treba dobro paziti kome i na koji način plaćamo. Najbolje bi bilo imati račun na kojem se nalaze ograničena sredstva namijenjena za određenu količinu kupnje, poručuje Škorvaga.
Iako se broj "direktorskih" ili "CEO" prijevara (Chief Executive Officer) posljednjih godina smanjio, zbog bolje educiranosti građanstva i učestalog provođenja edukativnih programa, u policiji ističu da tvrtke i dalje trebaju poduzimati mjere kako bi se izbjegle prijevare i financijska šteta. ■