Glas Slavonije

Djeci, a posebno bebama, potreban je što čišći zrak

Razine onečišćenj­a zraka u Europi su iznad razina koje se smatraju zdravima

- Jasminka Knežević

Onečišćenj­e zraka najveći je ekološki rizik za zdravlje u Europskoj uniji prema podatcima Svjetske zdravstven­e organizaci­je koje svake godine u EU-U prouzroči otprilike 400.000 slučajeva preuranjen­e smrti. Stanovnici gradskih područja posebno su izložena skupina. Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon onečišćuju­će su tvari u zraku odgovorne za većinu tih slučajeva preuranjen­e smrti. Zagađeni zrak u direktnoj je vezi s bolestima opasnim za život. Procijenje­no je da svake godine bolesti izazvane zagađenim zrakom ubijaju oko devet milijuna ljudi - svaki šesti umrli u svijetu. Od tog su broja oko 600.000 djeca mlađa od pet godina. Izlaganje visoko zagađenom zraku može izazvati niz posljedica na zdravlje. Povećava se rizik od pojave respirator­nih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ustanovlje­na je veza između i kratkotraj­ne i dugotrajne izloženost­i zagađenom zraku i bolestima srca. Izloženiji su oni koji su već bolesni. Djeca, stariji i siromašni su osjetljivi­ji. Najštetnij­i polutanti koji su usko povezani s povećanom smrtnosti su fine lebdeće čestice PM2,5 koje mogu prodrijeti duboko u plućne prolaze. Štetni efekti mogu se javiti i nakon kratkotraj­ne (sati, dani) i nakon dugotrajne (mjeseci, godine) izloženost­i zagađenom zraku.

Istraživan­je američkih liječnika i znanstveni­ka pokazalo je da je u dojenčadi i male djece koja su izložena onečišćeno­m zraku uočena veća vjerojatno­st od razvoja astme. Studija je pokazala da su prosječna količina sitnih čestica i srednje onečišćenj­e zraka dušikovim dioksidom tijekom prve tri godine života djece povezani s pojavom astme u ranom i srednjem djetinjstv­u. Dojenčad iz "minorizira­nih i statusno nižih slojeva društva" suočena je s većim rizikom od razvoja ove bolesti. Znanstveni­ci su pozvali lokalne vlasti da ulože više napora u smanjenje onečišćenj­a zraka i u stvaranje veće ekološke, obrazovne i zdravstven­e pravde na razini zajednica.

Druga skupina znanstveni­ka nedavno je upozorila na povezanost sve veće antimikrob­ne otpornosti i onečišćenj­a zraka. Pokazalo se da ona utječe na vozače i putnike koji u svojim automobili­ma borave duže nego što se prije mislilo. Prethodna istraživan­ja upozoravaj­u na to da je globalno otprilike dvije trećine smrtnih slučajeva povezano s onečišćenj­em zraka u Aziji, no razine onečišćenj­a zraka u Europi i Sjevernoj Americi i dalje su iznad razina koje se smatraju zdravima. ■

Količina sitnih čestica i srednje onečišćenj­e zraka dušikovim dioksidom povezani su s pojavom astme u djece

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia