Sačuvati poljoprivredu, ali i ostvariti Zeleni plan

Članice Europske unije pozivaju na stanku u daljnjim mjerama iz Zelenog plana

Europska komisija u utorak bi trebala objaviti strategiju za jačanje sposobnosti Unije da se prilagodi klimatskim promjenama.

Rast otpora

U isto vrijeme čini se da je Europski zeleni plan, donedavno ključna misija u Bruxellesu, pod sve većom prijetnjom uoči europskih izbora jer u Uniji raste otpor njegovim troškovima i posljedicama. Prosvjedi poljoprivrednika, zabrinutost potrošača zbog troškova života i oklijevanje nekih zemalja članica već potkopavaju ambiciozni plan Europske unije da postane ugljično neutralna do 2050. godine. "Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta", najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na početku svog mandata 2019. godine dok je predstavljala desetke zakona za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Pet godina poslije ton se promijenio. Sada industrija i poljoprivrednici osuđuju nove "terete" koji su im natovareni na leđa. Članice EU-A, uključujući Francusku, pozivaju na "stanku" u daljnjim mjerama. "Ova reakcija usmjerena je na poljoprivredna područja. Ne vrijedi za energiju, industriju, transport", tvrdi Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš Europskog parlamenta. Za ovo stanje krivi "polarizacijsku strategiju" desnih stranaka.

Usvojeni su mnogi zakoni iz Europskog zelenog plana, poput prestanka prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035., uvođenja carine na ugljik ili pravila protiv uvoza robe iz deforestiranih zona. No zamah je prekinut prošle godine zakonima koji su trebali smanjiti količine kemijskih pesticida i potaknuti obnavljanje ekosustava jer desne struje smatraju da bi mogli potkopati proizvodnju hrane u EU-U. Najveća skupina u Europskom parlamentu,

Opasnosti klimatskih promjena rastu, a Europska unija nije spremna nositi se s ekstremnim vrućinama, požarima i još gorim poplavama, upozorila je Europska agencija za okoliš (EEA). “Opasnosti klimatskih prijetnji rastu brže od naše društvene spremnosti”, rekla je direktorica agencije Leena Ylä-mononen u vrijeme objave novog izvješća agencije. Prva procjena klimatskih rizika EEA-E pokazala je da su mnoga područja, od javne infrastrukture i financija do zdravlja i okoliša, u opasnosti, a neka su u većoj nego što se mislilo. U izvješću je utvrđeno da sve veća suša i vrućina ne ugrožavaju samo proizvodnju usjeva u južnoj Europi nego ugrožavaju i zemlje srednje Europe. Rastuća vrućina također je prijetnja prijenosu energije, jer toplina utječe na dalekovode, a suše utječu na proizvodnju energije u sustavima nuklearnih elektrana. Poplave bi također mogle utjecati na sustave proizvodnje energije u južnoj Europi. Ekstremne vrućine također su povezane s preuranjenom smrti jer je velik dio stanovništva izložen toplinskom stresu. Sada je u južnoj Europi toliko vruće da komarci mogu prenijeti nekadašnje tropske bolesti. konzervativna Europska pučka stranka (EPP), iz koje potječe Ursula von der Leyen, pretvorila je to pitanje u izborni gambit. "Poljoprivredno zemljište i šume trebalo bi puno bolje zaštititi, a poljoprivrednike ne bi trebalo smatrati neprijateljima klimatske politike", rekao je njemački zastupnik iz redova EPP-A Peter Liese. Klimatska kriza postaje pravo pitanje politike identiteta, rekla je Susi Dennison iz think-tanka Europsko vijeće za međunarodne odnose. "To se predstavlja kao 'ili-ili', izbor između brige za klimu ili brige za ekonomsko stanje", rekla je. Iratxe Garcia iz Kluba socijalista i demokrata, svalila je krivnju za to na "ekstremnu desnicu i EPP", te ih optužuje da pokušavaju sve zbuniti. "Konzervativci pokušavaju poslati poruku da moramo birati između poljoprivrednika i Europskog zelenog plana", rekla je Garcia i opisala to "zaista neodgovornim". "Tranzicija - moramo to učiniti. I mi smo spremni suočiti se, govoriti, objasniti", rekla je.

Ustupci i izuzeća

Ipak, pomak udesno u Europskom parlamentu mogao bi ugroziti velik dio zakonodavstva u tom pitanju potkopavajući prijelazne korake potrebne nakon 2030. godine. To bi čak moglo usporiti primjenu već usvojenih zakona, od kojih neki imaju klauzule o reviziji. Za Antonija Tajanija, zamjenika premijera u talijanskoj krajnje desnoj vladi, bilo je vrijeme da Bruxelles "odbaci svoj ekstremistički i ideološki stav". "Industrija i poljoprivreda ne smiju biti kažnjeni nedostižnim ekološkim ciljevima", rekao je Tajani.

Bruxelles je već odustao od pokušaja revizije pravila o kemijskim proizvodima, a zbog pobune poljoprivrednika iznio je popis ustupaka i izuzeća od ekoloških pravila povezanih sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Von der Leyen, koja se natječe za drugi mandat na čelu Komisije, pozivala je posljednjih mjeseci na "novu fazu" Europskog zelenog plana, koja uzima u obzir potrebu za većom europskom konkurentnosti poljoprivrednika i poduzeća. "Novi saziv Europskog parlamenta mogao bi nastojati vezati plan uz reindustrijalizaciju kako bi se privukle investicije, tvornice i radna mjesta kao dio tranzicije", rekao je Neil Makaroff iz think-tanka Strategic Perspectives. No stručnjaci upozoravaju na slabu točku u prikupljanju tih investicija - think-tank I4CE procjenjuje da manjak u financiranju ostvarivanja klimatskih ciljeva 2030. iznosi 406 milijardi eura godišnje. ■

KLIMATSKA KRIZA POSTAJE I PITANJE IDENTITETA