KONZUMIRAJU PREMALO VOĆA I POVRĆA

Rezultati pokazuju da 81,1 posto osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da samo 3,1 posto djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 26,4 posto djece. Iako je pandemija dovela do promjena u dnevnoj rutini djece, roditelji navode kako se dječja konzumacija različite hrane i pića u pandemiji nije drastično promijenila, pa samo desetak posto roditelja govori o povećanoj konzumaciji voća i povrća te slatkih i slanih grickalica.

masom ili debljinom zabilježen je u Zagrebu (28,6 %), a najveći u panonskoj regiji (38,9 %), gdje čak 20 posto djece, odnosno svako peto dijete, ima debljinu. Među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa veća je učestalost tog problema. Usto, prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj ona postoji, a slabo je prepoznaju i liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i školskoj medicini. Prikupljeno je i mnoštvo informacija o stilovima života djece, prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkog ponašanja. Aktivna igra djece, u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, za djecu i mlade preporučena je svakodnevno najmanje jedan sat. Rezultati pokazuju da velika većina djece (93,5 %) to čini toliko, pa i duže. No pandemija COVID-19 imala je velik utjecaj na tjelesnu aktivnost djece, pa se znatno skratilo vrijeme u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3 posto djece u slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima.

Sanja Musić Milanović ističe kako se prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu prevenirati te je nužno ulagati napore u očuvanje zdravlja od najranije dobi. "Važno je krenuti u odlučno djelovanje zajedničkim snagama, na svim razinama", zaključila je. ■