Švedska donosi stabilniji sjever i sigurniji NATO

Dijelit ćemo teret, odgovornost i rizike s našim saveznicima, rekao je premijer Kristersson

Pridruživanje NATO-U dobro je za Švedsku, dobro je za stabilnost na sjeveru i za Savez u cjelini, izjavio je glavni tajnik NATO-A Jens Stoltenberg na svečanosti podizanja švedske zastave ispred sjedišta NATO-A u Bruxellesu. “Švedska je dugo vremena bila naš partner, sada je saveznik sa svim prednostima i odgovornostima", rekao je Stoltenberg, dodavši da Švedska ima vrhunske sposobnosti i prvoklasne oružane snage i obrambenu industriju te da troši više od dva posto svoga BDP-A na obranu. Na svečanost podizanja zastave, zajedno s premijerom Ulfom Kristerssonom, stigli su ministri u njegovu kabinetu, princeza Victoria i čelnici šest parlamentarnih stranaka. Švedska je odustala od 200 godina duge politike neutralnosti nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Za NATO su pristupanja Švedske i Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara, najvažnija u posljednjih nekoliko desetljeća proširenja. "Solidarnost će biti vodilja za Švedsku kao članicu NATO-A. Dijelit ćemo teret, odgovornost i rizike s našim saveznicima", rekao je Kristersson, istaknuvši da sigurnosna situacija nije bila ovako ozbiljna od Drugog svjetskog rata i da će Rusija ostati prijetnja euroatlantskoj sigurnosti u dogledno vrijeme. "Švedska je ušla u NATO kako bi stekla, ali i pružila sigurnost. Naša potpora Ukrajini temeljni je dio toga, Ukrajina se hrabro bori za svoju slobodu, ali brani i europsku slobodu. Mi u Švedskoj volimo reći da imamo jedinstvene vojne sposobnosti za doprinos na kopnu, u zraku i na moru", ističe Kristersson.

Rekao je i da njegova zemlja posve dijeli odgovornost sa saveznicima u NATO-U, uključujući i nuklearnu strategiju, ali da ne vidi potrebu za razmještajem stalnih baza ili nuklearnog oružja na švedskom tlu u mirnodopsko vrijeme. Na pitanje je li zabrinut mogućom reakcijom Rusije, koja je isticala da će reagirati ako se Švedska pridruži NATO-U te boji li se kibernetičkih napada i hibridnih prijetnji, Kristersson kaže da treba ostati oprezan. Istaknuo je da Rusija stalno izvodi kibernetičke napade i da će to nastaviti činiti. "Ne smijemo biti naivni, moramo ostati oprezni", kaže.

Stoltenberg ističe da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio “veliku stratešku pogrešku” napadom na Ukrajinu. “Želio je spriječiti približavanje Ukrajine NATO-U i EU-U i tražio da potpišemo sporazum kako neće više biti širenja NATO-A ni na jednu zemlju u Europi. Postigao je obratno, želio je manje NATO-A, a dobio je više i još veću vojnu nazočnost na istočnom krilu. Švedska i Finska su punopravne članice, a Ukrajina nikad nije bila bliža NATO-U”, zaključio je. ■