Mnogi su ljudi osvijestili potrebu da rade na sebi

Polovina se korisnika javlja samoinicijativno. Centar djeluje u Jägerovoj 12

Obiteljski centar u Osijeku (a takav postoji u svakoj županiji) javna je ustanova koja od početka 2023. godine funkcionira kao samostalan subjekt, a dotad je bio podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Usluge Centra uistinu su raznolike, kao što su raznolike nesretne sudbine koje čovjeka mogu zadesiti, doznajemo od voditeljice Alenke Aladrović Deklman, socijalne radnice, No Centar se ne bavi samo takvim sudbinama nego nastoji i preventivno djelovati. Njegovim se stručnjacima, koje uz spomenutu voditeljicu čine još tri psihologa i dva socijalna radnika, mogu obratiti i svi oni koji žele izbjeći potencijalni problem u obitelji.

Podrška svim obiteljima

“Naša područna služba Osječko-baranjske županije sa sjedištem u Osijeku pokriva cijelu županiju te u okviru svoje djelatnosti pružamo usluge savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja. Provodimo i niz preventivnih aktivnosti te nam se građani mogu javiti u različitim situacijama. To mogu biti žrtve nasilja, mladi u vezi s vršnjačkim nasiljem ili problemima u mladenačkim vezama, osobe koje su imale neko traumatsko iskustvo, kojima su, primjerice, bliske osobe iznenada umrle ili poginule, pa su u procesu tugovanja te mlade obitelji sa svojim različitim problemima", istaknula je uvodno voditeljica Aladrović Deklman.

Osim navedenog, u Centru rade i s potencijalnim posvojiteljima kroz njihov program pripreme koji traje tri mjeseca i sastoji se od 12 radionica. Podrška su i svim obiteljima, jednoroditeljskim, samohranim, posvojiteljskim i udomiteljskim. Kada je riječ o potonjima, imaju blisku suradnju sa Županijskom službom za udomiteljstvo OBŽ-A, o čijem smo radu nedavno pisali.

“Neki su udomitelji kod nas uključeni u psihosocijalno savjetovanje, a planiramo tijekom ljetnih praznika organizirati i radionice za djecu iz udomiteljskih obitelji kako bismo i na taj način kao Centar pružili podršku udomiteljstvu i njegovoj promociji", najavljuje.

U sklopu njihova projekta "Učimo nenasilna ponašanja", koji je završio s listopadom prošle godine, u Centru su završili edukaciju za psihosocijalni tretman radi prevencije vršnjačkog nasilja te će ga u dogovoru sa Srednjom školom Donji Miholjac provoditi s njezinim učenicima. Također, u Centru osiguravaju prostor za kontakte roditelja s djecom pod nadzorom stručnog voditelja. "To je mjera koju određuje sud kada roditelji ili nemaju ostvaren odnos s djetetom ili su zbog nekog razloga ugroza za dijete. Tada imaju mogućnost u našim prostorima vidjeti dijete, nekada je to svaki tjedan dva sata, nekada nekoliko puta mjesečno u određenoj satnici, ovisno o odluci suda. Potreba za ovom mjerom prilično je velika, tako da smo čak dvije naše prostorije namijenili za igraonice za kontakte pod nadzorom", kaže.

U svome radu Centar surađuje sa svim županijskim područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, no građani im se mogu i osobno javiti bez bilo kakve prethodne procedure.

“Početkom godine obišli smo stručnjake iz područnih ureda Zavoda te ih upoznali s našim uslugama. Kada oni procijene da njihovi korisnici imaju potrebu za savjetovanjem ili medijacijom, ili učenjem novih načina nenasilnog rješavanja sukoba u partnerskim odnosima, mogu ih uputiti k nama, no ljudi nam se i sami mogu javiti. Polovina se naših korisnika javlja samoinicijativno, čuju jedni od drugih za naše usluge, dobiju preporuke od prijatelja, rodbine, pronađu nas na internetu... Mogu jednostavno doći i pokucati, a mi ćemo procijeniti koja im je od naših usluga potrebna", napominje voditeljica Centra.

Korisnici svih dobi

Dodaje kako im se najčešće javljaju korisnici koji su ili pokrenuli postupak razvoda braka ili su prepoznali određene poteškoće u braku te odlučili potražiti pomoć i poraditi na odnosima. "Tu je uglavnom riječ o usluzi savjetovanja u vezi s brakom, roditeljstvom, obiteljskim i partnerskim odnosima. Veliki dio naših korisnika čine i djeca s različitim poteškoćama, od problema u ponašanju, teške prilagodbe na razvod braka roditelja do poteškoća u školi i sl. Dio korisnika su maloljetnici i mlađi punoljetnici koji su počinitelji prekršajnih ili kaznanih djela, pa imaju obvezu odlaska u savjetovalište", pojašnjava.

Puno je, dakle, različitih problema i potreba s kojima se ljudi suočavaju, stoga je lijepo čuti da sve više njih prepoznaje potrebu da radi na sebi.

“Mislim da je epidemija koronavirusa u velikom dijelu utjecala na to da si ljudi osvijeste potrebu da rade na sebi. I doista, dio se naših korisnika javlja jer su jednostavno shvatili da žele mijenjati neke stvari u svom životu, da žele preuzeti odgovornost, a ne čekati da ih na to prisile okolnosti ili netko drugi. Dojma sam da smo u proteklih godinu dana uspjeli napraviti jako veliki pomak, otvorili smo se ljudima, što oni prepoznaju te i sami osjećaju potrebu da nam se obrate kako bismo ih čuli i usmjerili", zaključuje Aladrović Deklman. ■