U deset godin poljoprivredi
Kupona za sezonski rad 2013. isko
Financijska agencija proteklih je dana oglasila prodaju vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi i ugovora o sezonskom radu za 2024. godinu, pozivajući zainteresirane poslodavce da ih kupe u njezinim poslovnicama. Kada ih je država 2012. uvodila, a ponosno ih najavljivao tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, poručujući da se tim kuponima, tzv. vaučerima, uvodi instrument kojim će se stati na kraj širokoj sivoj zoni, radu na crno u poljoprivredi, grani koju po prirodi stvari prati izražena sezonalnost, ali i neizraženost potrebe za kvalificiranim kadrom za takav, sezonski rad poput sadnje, berbe voća, žetvenih i drugih ratarskih radova i drugog. K tome, problem je i mentalitet hrvatskog društva prema kojem za takve stvari nisu potrebni službeni instrumenti koji reguliraju sezonski rad, nego da je “lakše sezonskog berača platiti na ruke, na crno”. Danas, 12 godina nakon uvođenja vaučera, opći je dojam da nisu odviše ispunili misiju zaustavljanja rada na crno u poljoprivredi, što potvrđuju i najnovije brojke koje kažu kako su u tom sektoru najveće potrebe za radnicima.
“Neće ih”
“U mentalitetu je naših ljudi: ‘Ti mene plati, a zašto da to bude evidentirano?!’ Plaćanje na ruke nije porezno priznat rashod, a uz vaučer - jest. Nisu odviše zaživjeli, neće ih ni sezonci ni poslodavci, kojima je to i administrativno opterećenje, pa rezoniraju: ‘Doći će mi u berbu prijatelji.’ Uopće je teško naći radnika, i s vaučerom i bez njega. Traže više nego što je dnevni vaučer, pa gazda plati i to i razliku na ruke. Čujem da sada radnici za orezivanje, sadnju, berbu traže pet, sedam ili osam eura. To je toliko postalo skupo da se ne isplati plaćati, pa ljudi rade sve sami”, kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ratar, a u novije vrijeme i povrtlar iz Piškorevaca.
U Ministarstvu rada su ipak optimistični. “S obzirom na to da se radi o poslovima u poljoprivredi koji su privremenog, tj. povremenog karaktera i pod utjecajem vremenskih prilika, mišljenja smo da svaki oblik zakonitog rada u takvim okolnostima sprječava rad na crno”, ističu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) i dodaju da tijekom primjene pojednostavljenog modela zapošljavanja u poljoprivredi nisu uočeni problemi jer se “pravodobno reagiralo” te da su uređena sva pitanja za koja je praksa pokazala da ih valja dodatno urediti. “Stoga je tijekom primjene proširena definicija privremenih, odnosno povremenih poslova u
slab odaziv
UVEDENI 2012. GODINE, ALI BEZ PRAVOG UČINKA