O europskim izborima
Ima naših zastupnika koji nisu opravdali boravak u Bruxellesu U Bruxellesu se donose mnoge odluke koje utječu na život svih građana
Dok je još nepoznat točan datum parlamentarnih izbora, izvjestan je datum europskih izbora u lipnju ove godine, a jedan od osječkih političara mogao bi se naći na listi svoje stranke ili koalicije stranaka u borbi za mjesto u petogodišnjem mandatu budućeg saziva Europskog parlamenta. To je Domagoj Hajduković, član Socijaldemokrata, saborski zastupnik koji obnaša niz dužnosti vezanih uz europske poslove i vanjsku politiku, predsjednik je Odbora za europske poslove i mogao bi biti kandidat Socijaldemokrata za EP.
▼ Hoće li stranka pri odabiru kandidata sve to uzeti u obzir i kandidirati vas za europske EU izbore, odnosno hoćete li prihvatiti takvu ponudu?
- Uvijek sam za sebe govorio da sam vojnik stranke, idem tamo gdje me stranka pošalje. U svakom slučaju, kako ste naveli, europski poslovi su u fokusu moga akademskog, znanstvenog i političkog rada više od osamnaest godina. Nakon, rekao bih, više nego uspješnog mandata na čelu saborskog Odbora za europske poslove i iznimno uspješnih osam godina u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koje su okrunjene dužnostima potpredsjednika najveće političke Grupe socijalista, demokrata i zelenih kao i potpredsjednika Odbora za migracije tog tijela, kandidatura za Europski parlament bila bi logičan slijed. Ako mi kolegice i kolege iz stranke daju povjerenje u utrci za jedno od hrvatskih mjesta u Europskom parlamentu, svakako ću prihvatiti braniti boje Socijaldemokrata, bilo na samostalnoj ili koalicijskoj listi.
Važnost poljoprivrede
▼ S obzirom na sve ove interese u Saboru, čime biste se bavili kao EU parlamentarac? Što je to na što biste usmjerili svoj interes, koje su teme na koje biste se fokusirali?
- Postoji puno tema s kojima sam i u Saboru imao doticaja i koje me zanimaju. Fokus rada ovisi o tome koji vas odbori u Europskom parlamentu "dopadnu", što pak ovisi o tome jeste li član neke od političkih grupa, iz koje ste nacionalne delegacije i još puno toga. Teme s kojima bih se rado uhvatio ukoštac su od vanjskih poslova, poljoprivrede, ljudskih i građanskih prava do ruralnog i regionalnog razvoja ili ribarstva. Svima njima sam se bavio i u Saboru i svaka od njih je izuzetno važna za Hrvatsku, ali i za Uniju, te mislim da bih dobro zastupao hrvatske interese u bilo kojoj od njih.
▼ Koliko uspijevate pratiti rad Europskog parlamenta i što mislite u kojim je temama Hrvatska najlošije zastupljena u njemu, gdje se trebalo i moglo napraviti više za hrvatske građane?
- Rad Europskog parlamenta pratim vrlo detaljno i pozorno jer o njegovoj dinamici ovisi i rad saborskog Odbora za europske poslove. Dinamika njihova rada, trijaloga s Komisijom i Vijećem EU-A posredno diktira i brzinu našega rada. U praćenju rada mi, osim formalnih kanala i hrvatskog predstavništva pri Parlamentu, pomažu i osobna poznanstva s mnogim istaknutim akterima europske politike. Što se tiče hrvatskog glasa i perspektive u nekim temama, rekao bih da smo u ovom mandatu najlošije bili zastupljeni u resoru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Prevažna je to strateško-razvojna tema za EU, ali i za Hrvatsku, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini i Bliskom istoku, kao i globalnih poremećaja u opskrbnim lancima. O tome nismo puno mogli čuti od zastupnika u Europskom parlamentu iz Hrvatske.
▼ Kako biste ocijenili dosadašnji rad naših europarlamentaraca i koga biste izdvojili kao pozitivan primjer ili primjere? Bilo je onih koji su samo "projurili" kroz mandate ne ostavivši nikakvog traga i sve se svelo samo na dobru zaradu. Kako to komentirate?
- Nažalost, uvijek ima onih koji ne opravdaju očekivanja građana. Malo je nezahvalno ocjenjivati je li netko doista ostvario zadaću zbog koje su ga hrvatski građani poslali u Bruxelles jer svi izabrani zastupnici jesu radili u svojim odborima i na svojim temama. Koliko su se pak uspjeli nametnuti kao autoriteti u pojedinim područjima, kao i hrvatskoj javnosti, posve je druga priča. Ima zastupnika koji imaju veliki ugled i autoritet među svojim kolegama, poput Tonina Picule. No bojim se da je on među rijetkima koji se takvim utjecajem mogu pohvaliti. Pomalo nezapažena ostala je činjenica da je zalaganjem Valtera Flege Hrvatskoj osigurana mogućnost korištenja novca iz europskog instrumenta za povezivanje Europe vrijednog 26 milijardi eura za razvoj prometne infrastrukture. Najistaknutiji je od naših parlamentaraca i u sferi digitalne transformacije. Mnogo naših građana ne zna za takve stvari, jer je prezentiranje rada zastupnika u Parlamentu premalo u hrvatskoj javnosti. U javnom prostoru prisutni su gotovo isključivo članovi velikih stranaka, posebno HDZ-A, a gotovo isključivo po temama koje su tek načelno vezane uz EU. Upravo u tome vidim najveći prostor za napredak u sljedećem sazivu.
Bolje mjesto za život
▼ Jesu li iznosi koje dobivaju europarlamentarci, a nisu mali, doista vrijedni za rad koji tamo odrađuju ili biste nešto mijenjali s tim u svezi? Ljudi se, naime, sablažnjuju zbog plaća koje dobivaju i povlastica koje imaju, a zauzvrat često malo oni imaju koristi od toga.
- Za razliku od zastupnika u Hrvatskom saboru, oni koji su izabrani u Europski parlament doista imaju idealne uvjete za rad. Mi, nacionalni zastupnici, najčešće doslovno nemamo ni radni stol, a kamoli nešto više od infrastrukture potrebne za rad. Upravo zbog toga bih vašu tezu postavio malo drukčije. Dobri uvjeti za rad i visoka plaća, opravdano, pred izabrane stavljaju i veća očekivanja. Jesu li ih opravdali, to će se pitati građane koji će svojim glasovima ocijeniti njihov rad. Njihova je uvijek zadnja, kako i treba biti.
▼ Stav građana prema EU-U posljednjih je godina u Hrvatskoj postao relativno dobar, no odaziv na izbore i dalje je slab. Kako to promijeniti i kako animirati građane da u Europski parlament šalju osobe koje će doista zastupati njihove interese i interese hrvatske države?
- Mislim da se tu vraćamo na problem premale zastupljenosti europskih tema u hrvatskom javnom prostoru. Europske su politike našim građanima često apstraktne i udaljene, pa samim time nisu ni previše motivirani odlučivati na europskim izborima. Ono što građani trebaju znati je da se u Bruxellesu donose mnoge odluke koje itekako utječu na njihov svakodnevni život. Recimo, korištenje plastike u svakodnevnom životu, od slamki do pakiranja za hranu - Unija odlučuje hoće li se koristiti i kako. Siguran sam da možete pretpostaviti kakve posljedice imaju takve odluke. Istina je da na politike utječe i Vlada, a kao netko tko nadgleda Vladu i Sabor, no neusporedivo veći i direktniji utjecaj ima Europski parlament. Bitno je, stoga, izabrati ljude u koje imaju povjerenje da će braniti njihove interese i dati svoj maksimum u oblikovanju Unije boljim mjestom za život.
▼ U pravilu kada se političari dohvate Bruxellesa, zaborave na to odakle su došli i baziraju se na relaciju Zagreb - Bruxelles - Zagreb, osim kada opet dođe vrijeme izbora i vrate se po glas birača. Jeste li i vi to uočili i što možete u tom smislu obećati ljudima iz Slavonije i Baranje ako dobijete priliku za mandat u Parlamentu?
- Ništa me nikada neće moći odvojiti od moga Osijeka i moje Slavonije i Baranje. Uz Osijek sam jako vezan i jako volim biti u mom gradu. Nikakav Bruxelles, Pariz, Berlin mi ga ne mogu zamijeniti. Iako mi je posao i sada vezan uz vanjske poslove, inozemstvo i glavni grad, svaki trenutak koji mogu provodim u rodnom Osijeku. Često ćete me sresti u šetnji promenadom ili uz čašicu razgovora sa sugrađanima i prijateljima na nekoj od terasa kafića našeg grada. Ono što sigurno mogu reći, kao što ste do sada imali Osječanina na privremenom radu u Zagrebu, tako ćete imati Osječanina i Slavonca na privremenom radu u Belgiji. Moje je srce zauvijek u Slavoniji i mojoj Šokadiji. ■