Važno je prepoznati rizike za nastanak bubrežne bolesti

Potrebno je naglasiti da čuvajući bubrege, čuvamo i srce - kaže dr. Barbić

Svjetski dan bubrega obilježava se svaki drugi četvrtak u ožujku, ove godine 14. ožujka, diljem svijeta. Ove je godine tema nužnost izjednačavanja dostupnosti nefrološke skrbi i optimalnog liječenja bubrežnih bolesti, pa je i ovogodišnji moto "Zdravlje bubrega za sve".

Najveći rizici

- Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest (KKB) pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040. Prema najnovijim podatcima američkog Centra za kontrolu bolesti, jedna od sedam odraslih osoba ima kroničnu bubrežnu bolest. Najveći dio za to zapravo i ne zna! - upozorava prof. dr. sc. Jerko Barbić, dr. med., voditelj Zavoda za nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Osijek. Tijekom posljednja tri desetljeća napori u liječenju kronične bubrežne bolesti bili su usredotočeni na pripremu i primjenu nadomjesnih terapija bubrega (različiti oblici dijalize ili transplantacija bubrega). - Nedavna otkrića u terapiji nude velike mogućnosti za sprječavanje ili usporavanje progresije bolesti bubrega do stadija njihovog zatajenja. Navedena otkrića rezultat su istraživanja fiziologije i patofiziologije bubrega, koji je vrlo složeni organ koji ima više desetaka različitih vrsta stanica koje svojem složenom interakcijom omogućavaju funkcioniranje bubrega. Osim toga, nove terapijske mogućnosti smanjuju i rizik smrti od bolesti srca i krvnih žila koje su vodeći uzrok smrti bolesnika s oslabljenom funkcijom bubrega. Tako da je potrebno naglasiti da čuvajući bubrege, čuvamo i srce. Lijekove, dakako, možemo primijeniti samo ako znamo da postoji oštećenje bubrega - naglašava prof. Barbić. Prema tome, prvi korak treba biti prepoznavanje postojanja bubrežne bolesti. Osobe koje imaju rizik za nastanak bubrežne bolesti moraju biti o tome svjesne, a najveći rizik za nastanak bubrežne bolesti su šećerna bolest, arterijska hipertenzija i pretilost.

- Osobe koje imaju rizik moraju biti svjesne postojanja rizika i trebaju uz pomoć liječnika obiteljske medicine u svojim godišnjim laboratorijskim analizama pratiti funkciju bubrega i eventualno oštećenje bubrega kroz analizu urina i određivanje prisutnosti proteina u urinu. Navedene su metode vrlo jednostavne i dostupne su u ordinacijama liječnika obiteljske medicine - ističe prof. Barbić.

Kroz akcije poput obilježavanja Svjetskog dana bolesti bubrega naglašava se baš važnost prepoznavanja rizika za nastanak bubrežne bolesti, otkrivanje bubrežne bolesti, poznavanje povezanosti između bolesti bubrega i bolesti srca i krvnih žila te pravovremeno započinjanje terapije bubrežne bolesti.

Primarna prevencija

- O navedenom trebamo što više govoriti. Imamo i nove lijekove, koje koristimo u smanjenju progresije bubrežne bolesti, primjerice u osoba sa šećernom bolesti koje bi svi bolesnici koji ih trebaju morali uzimati. Zdravstvene politike moraju naglasiti važnost ranog otkrivanja bubrežne bolesti, jer samo ranim otkrivanjem bolesti možemo započeti suvremenu terapiju koja je u nas dostupna. Osim toga potrebno je naglasiti i važnost primarne prevencije kroz javnozdravstvene akcije podizanja svjesnosti o prekomjernoj tjelesnoj težini, prekomjernom unosu kuhinjske soli i nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti. To su rizici za nastanak bubrežne bolesti na koje svi mi zajedno možemo utjecati.

Primjerice, Hrvatska liga za hipertenziju, koju vodi akademik Bojan Jelaković, organizira akcije nazvane Lov na tihog ubojicu, čiji je cilj otkrivanje osoba s hipertenzijom i upoznavanje javnosti s rizicima za nastanak povišenog krvnog tlaka. Arterijska hipertenzija najčešća je kronična bolesti današnjice i u svijetu i u Hrvatskoj. Od nje boluje više od 45 % odrasle populacije, što je znatno više od šećerne bolesti, s kojom živi oko 10 % populacije, ili kronične bubrežne bolesti, od koje boluje od 10 do 14 % populacije. Terapijom za liječenje povišenog krvnog tlaka smanjujemo rizik za nastanak bubrežne bolesti, infarkta srca i moždanog udara. Drugi je veliki problem da samo polovina bolesnika koji uzimaju terapiju za povišeni krvni tlak ima tlak dobro reguliran. Stoga Hrvatsko društvo za bubreg i Hrvatska liga za hipertenziju imaju za cilj postići da najmanje 70 % osoba ima dobro kontroliranu hipertenziju - pojašnjava prof. dr. sc. Jerko Barbić. ■

1812.

⬤ U noćnim satima lopovi su probili zid kapucinskog samostana u Gornjem gradu i uvukli se u sakristiju kapucinske crkve. Odnijeli su srebrnu monstrancu s hostijama, tri kaleža i jednu malu monstrancu s česticama Sv. Križa.

1956.

⬤ U Narodnom kazalištu izvedena je premijera Držićeve komedije “Dundo Maroje”. To je bila četvrta izvedba te komedije u osječkom teatru. Predstavu je režirao Ivan Marton, a glavne su uloge igrali Miodrag Gavrilović, Mica Gavrilović, Eliza Benčina, Zvonko Marković i drugi. (Prvi je put ta komedija u osječkom teatru izvedena 1939. godine.)

ukratko