Porast: Donirana je hrana vrijedna 4,6 milijuna eura

U2023. godini donirano je 1,86 milijuna kilograma hrane, što je porast od 19 posto u odnosu prema količinama doniranima u 2022. i 15 posto u odnosu prema 2021., objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Prema podatcima Porezne uprave Ministarstva financija, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane u 2023. godini iznosila je više od 4,6 milijuna eura.

“Kako bi se osiguralo da svi krajnji primatelji u sustavu doniranja hrane dobiju dostatnu sigurnu i nutritivno zadovoljavajuću hranu, pozivamo sve subjekte u poslovanju s hranom, od primarnih proizvođača, prerađivača, distribucije i maloprodaje do ugostiteljstva, da se uključe u IT sustav doniranja hrane (e-doniranje) i preko njega doniraju viškove hrane", poziva Ministarstvo poljoprivrede. IT sustav za doniranje hrane "e-doniranje" mrežna je platforma u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede. Izrađena je s ciljem jednostavnijeg i bržeg povezivanja donatora hrane i posrednika u lancu doniranja hrane. Unaprjeđenjem komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane dolazi se do jednostavnije i učinkovitije preraspodjele viškova hrane potrebitima, što je važno prije svega zbog brige o čovjeku, a ima i pozitivan ekonomski, društveni te okolišni aspekt. "Ako ste subjekt u poslovanju s hranom koji želi donirati hranu ili ste posrednik u lancu doniranja hrane registriran pri Ministarstvu poljoprivrede, a nemate korisničko ime i lozinku za pristup sustavu e-doniranje, pozivamo vas da nam se obratite e-poštom na uprava.stocarstvo@mps.hr", navode iz Ministarstva poljoprivrede. Europska komisija ističe kako svatko može pridonijeti smanjenju rasipanja hrane. Rasipanje hrane često se može smanjiti uz minimalne napore, što pak dovodi do uštede 1,86 milijuna kilograma hrane donirano je u 2023. godini, što je porast od 19 posto u odnosu prema količinama doniranima u 2022. novca i pridonosi zaštiti okoliša. Dobri su primjeri planiranje obroka, upotreba ostataka za ručak sljedećeg dana te, pri kupnji hrane koja će se odmah konzumirati, biranje proizvoda kojima je najmanje preostalo do isteka roka valjanosti. Kako bi se ubrzao napredak EU-A prema cilju održivog razvoja, Europska komisija predlaže postavljanje pravno obvezujućih ciljeva smanjenja rasipanja hrane, koje bi države članice trebale postići do 2030. Rezultati prvog praćenja razina rasipanja hrane u cijelom EUU, provedenog 2020., poslužit će kao osnova za procjenu napretka prema ciljevima. Točnije, države članice moraju poduzeti potrebne mjere za smanjenje rasipanja hrane do kraja 2030. za 10 posto u preradi i proizvodnji te za 30 posto po stanovniku, zajedno u maloprodaji i potrošnji (restorani, ugostiteljske usluge i kućanstva). Europska komisija ističe kako rasipanje hrane znatno utječe na gospodarstvo, društvo i okoliš. ■