COVID, potres, Ukrajina, klupama - kvalitetnih ra
Gordan Jandroković prvi je ponovio mandat predsjednika Sabora u
Pandemija koronavirusa, potresi i rat u Ukrajini događaji su koji su obilježili protekle četiri godine u četvrtak zaključenog desetog. saziva Hrvatskoga sabora, konstituiranog 22. srpnja 2020., u jeku pandemije i između dva potresa. Za svog je predsjednika izabrao Gordana Jandrokovića, kojemu je to bio drugi mandat, što u 30 godina modernog saborovanja nije uspjelo ni jednom od njegovih prethodnika.
Spor zbog Ukrajine
Sabor je potvrdio drugu vladu premijera Andreja Plenkovića i njezin program. U sazivu, konstituiranom samo 17 dana nakon izbora, tanku većinu od 76 zastupnika činili su HDZ i partneri, zastupnici nacionalnih manjina, HNS i Čačićevi Reformisti. U 2021. većinu je podebljao oporbeni Silvano Hrelja (HSU), što nije dobro sjelo Peđi Grbinu (SDP), koji je rekao da smo umjesto "žetončića" dobili "hreljtončiće".
Iako se to čini kao daleka prošlost, u Saboru su se te, 2020., godine nosile maske, mjerila temperatura na ulazu u zgradu i istodobno se zasjedalo u više dvorana uz videoprijenos, no rad se nikada nije prekidao, iako je više od trećine zastupnika preboljelo COVID. Sve epidemiološke mjere Sabor je ukinuo tek u proljeće 2022. COVID je ostavio traga i među zastupnicima, nakon višetjedne borbe s tom bolešću, u siječnju 2021. umro je Miroslav Tuđman (75), najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.
Ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022., koja je imala snažan utjecaj i na Europu, otvorila je i zatvorila saborsku 2022. godinu. Dan nakon početka agresije, 25. veljače, Sabor je velikom većinom ( jedan sudržani glas) donio deklaraciju o Ukrajini, kojom je najoštrije osudio rusku agresiju. Snažnu podršku Ukrajini izrazili su i organiziranjem prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti našeg parlamenta, koji je u Zagrebu okupio 42 delegacije iz 32 države. Ipak, većina oporbe nije pristala da Hrvatska na svom području obučava ukrajinske vojnike u sklopu misije EU-A. Od potrebnog 101 zastupnika za je glasalo njih 97.
Dva potresa, zagrebački 22. ožujka i petrinjski 29. prosinca 2020., prodrmali su i povijesno zdanje na Trgu sv. Marka, a tragove su na zgradi ostavili i neki manji, naknadni potresi. Iako je prve korake za obnovu zgrade Sabor napravio još 2021., ona još nije počela. Sabor je mandat zaključio nadom da će početi ove godine, a i odabrao je vojarnu "Petar Zrinski" na zagrebačkom Črnomercu za preseljenje tijekom obnove. U 2021. Sabor je dobio nepovratnih 87,6 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU-A (FSEU) za obnovu kulturne baštine, a trebali su poslužiti za konstrukcijsku obnovu zgrade. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. - 2026. bilo je predviđeno da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. Stvari, pokazat će se poslije, neće ići po planu, rat u Ukrajini i porast cijena materijala i energenata doveli su godinu poslije do odustajanja