Hrvatska za obranu troši 1,75% BDP-A
Hrvatska je među članicama NATO-A koje još nisu dosegnule zacrtani iznos od dva posto BDP-A izdvajanja za obranu, a prema procjeni za prošlu godinu na to je potrošila 1,75 % svoga BDP-A.
Glavni tajnik NATO-A objavio je godišnje izvješće za 2023. s detaljnim podatcima o izdvajanju država članica za obranu. Bila je to deveta uzastopna godina u kojoj su članice, ukupno gledajući, povećale vojne proračune i rekordna po povećanju od 11 %. NATO procjenjuje da će europske članice u 2024. investirati ukupno 470 milijardi američkih dolara u obranu, što je jednako iznosu od dva posto njihova ukupnog BDP-A, i kako će prvi put dvije trećine članica dosegnuti ciljanih dva posto.
Hrvatska je od 2014. do 2023., prema cijenama iz 2015. godine, povećala obrambeni proračun s 892 milijuna američkih dolara na milijardu i 136 milijuna, što je rast od 27,5 %, no i jedno od manjih povećanja među članicama. Litva je u tih devet godina povećala troškove za obranu za čak 302 posto, Mađarska za 213, Latvija za 208 i Poljska za 190 posto. Poljska najviše izdvaja za to u odnosu prema BDP-U - 3,92 %, više od SAD-A (3,24 %) i Grčke (3,05 %). Najmanje izdvajaju Luksemburg (1,01 %), Španjolska (1,24 %) i Portugal (1,48 %). Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021., kada je plaćena najveća tranša za nabavu borbenih zrakoplova Rafale - 1,97 % BDP-A. Sljedeće godine to je palo na 1,79 %. Po stanovniku Hrvatska je 2014. izdvajala 210 američkih dolara za obranu (po cijenama iz 2015.), a procjenuje se da će 2023. dosegnuti 291 dolar. Najviše po stanovniku izdvaja SAD - 2101 dolar (procjena za 2023.), zatim Norveška 1445 dolara, Danska 1208, Finska 1146 i Velika Britanija 1077 dolara. U strukturi troškova za obranu Hrvatska zadovoljava kriterij da se najmanje 20 posto obrambenog proračuna izdvaja za opremu. Prema procjeni za 2023., za to je Hrvatska izdvojila 23,9 % obrambenog proračuna. Najviši postotak prema podatcima NATO-A izdvojile su Poljska - 53,6 % i Finska 50,8 %. Glavni tajnik NATO-A Jens Stoltenberg ponovno je pozvao da se Ukrajinu što prije opskrbi oružjem i streljivom. “Svi saveznici trebaju duboko zagrebati i brzo dopremiti oružje. Svaki dan kašnjenja ima stvarne posljedice na ratištu u Ukrajini. Ovo je kritičan trenutak i bila bi teška, povijesna pogreška dopustiti Putinu da prevlada. Ne možemo dopustiti autoritarnim vođama da postignu svoje korištenjem sile”, rekao je u izvješću za 2023. godinu. Hina/i.b. ■