KRACIJE 16 GODINA

Kod različitih generacija u lokalnoj zajednici često prevladavaju različiti interesi i pogledi na svijet, što znači da se uz demografske promjene i postojeće materijalne razlike postavlja pitanje koliko je društvena moć ili principijelna jednakost između individualnih ljudskih prava također podjednako raspoređena među različitim društvenim dobnim skupinama. Prema podacima ili projekcijama udio mladih (od 20 do 34 godine) u zemljama članicama EU-A do 2030. smanjit će se u prosjeku za 16 posto. Pravo glasa na izborima trebalo bi biti nešto što pripada svakom slobodnom građaninu, tako da je "teret dokazivanja" ograničenja prava glasa na lokalnim izborima, bilo na osnovi dobi ili po bilo kojoj drugoj osnovi, na zakonodavnoj vlasti ili ovlasti. Da bi se steklo i ostvarilo pravo glasa, "važno je da svaki birač zna svrhu izbora, kakvi su efekti njegova glasa. Za osobe koje još nisu napunile određenu životnu dob propisom je uspostavljena pravna pretpostavka da takve osobe zbog dobi i zrelosti (još) nisu sposobne shvatiti smisao i efekt izbora. Takva pretpostavka postavlja se proizvoljno, a dobna granica također varira u različitim režimima. Prihvaćanje sadašnjeg polazišta da je dobna granica koja je do sada na snazi prirodno stanje, koje se može promijeniti samo vrlo uvjerljivim argumentima, pogrešno je, jer u promijenjenim društvenim okolnostima oni koji ustraju na zastarjeloj visokoj starosnoj granici trebaju pokazati uvjerljive razloge za 'očuvanje' granica." Dobna granica (18 godina) nije prirodno stanje određeno za vječnost; povijesni razvoj svjedoči o tome.

Kada bi danas netko morao konkretno opravdati pravo glasa za žene, nezaposlene, siromašne ili mlađe od 21 godine, smijali bi mu se. Isto je i ako netko ustraje na nekoj dobnoj granici u ime nekakvog pokroviteljstva nad mladima, kada je zbog promijenjenih društvenih prilika to izgubilo smisao i postalo nepotrebno.

Povećanje demokratskog kapaciteta (sustava) države i lokalne zajednice: Svaka promjena zakona kojom se snižava dobna granica za stjecanje biračkog prava povećava demokratski kapacitet/sustav države i/ili lokalne zajednice, jer povećava udio biračkog tijela u odnosu prema cjelokupnom društvu i broju birača s pravom glasa. Povećava se legitimitet izbornog rezultata na izborima i proporcionalno povećava izlaznost. Dobivanje biračkog prava povezano je s dostizanjem biračkog uzrasta i sposobnošću razumijevanja značenja i efekta izbora, što se obično vezuje uz dobivanje pune poslovne sposobnosti. Puna poslovna sposobnost se izuzetno može steći i prije punoljetnosti za glasanje, ali se pravo glasa može steći s punoljetnošću za glasanje (predloženo 16 godina) bez istovremenog stjecanja pune poslovne sposobnosti. Kao rezultat toga čak ni godine, što bi trebalo odražavati pretpostavku da pojedinac tek tada postaje (potpuno) poslovno sposoban, ne stoje, pa samim tim (glasačka) dob ne može značiti apsolutno ograničenje bez mogućih iznimaka.

Pojedini ustavni sudovi ističu kako poslovnu sposobnost

⬤

⬤ Veći fokus na odluke za budućnost - dugoročne odluke.

⬤ Zastupanje različitih interesa i bolje zastupanje interesa mladih.

⬤ To bi omogućilo mladima da svoje znanje i iskustvo iskoriste u sredini u kojoj žive mladi su bolje informirani.

⬤ Ispravnija međugeneracijska raspodjela društvene moći.

⬤ Poticanje većeg udjela mladih na izborima.

⬤ Smanjenje demokratskog deficita - širenje biračkog tijela.

⬤ Veći legitimitet izbornog rezultata.

⬤ Međugeneracijska solidarnost.

⬤ Pravednija raspodjela tereta i prava na zajedničko odlučivanje u društvu, kako sada mladi ljudi npr. plaćaju porez, ali ne odlučuju kako će se on raspodijeliti. (sa 16 godina) ne treba poistovjećivati sa sposobnošću za stjecanje biračkog prava. Argument da pravo glasa imaju samo iskusni, zreli i sposobni za kvalitetno odlučivanje, ili oni koji imaju dovoljno znanja, odbacuju mnogi međunarodni dokumenti i razne odluke međunarodnih sudova.

OPRAVDANJE ZA OGRANIČENJE

Povećanje legitimiteta izbora i izabranih predstavnika: Smanjenje dobne granice za glasanje povećalo bi veličinu biračkog tijela u odnosu prema cijeloj zajednici, što bi povećalo i legitimitet izbora i izabranih predstavnika, jer bi ih biralo šire biračko tijelo. Smanjenje dobi, a samim tim i povećanje biračkog tijela, ne znači nužno i povećanje sudjelovanja birača (udio birača s pravom glasa na izborima). Snižavanje dobne granice na predloženih 16 godina za stjecanje biračkog prava i "proširivanje" biračkog tijela može rezultirati apsolutno većim ili relativno većim sudjelovanjem na izborima, ali ne nužno i povećanjem postotnog udjela u odnosu prema (većem) biračkom tijelu. Ako bi izlaznost "novih, mlađih" birača (u njihovoj dobnoj skupini od 16 do 18 godina) bila manja od prosječne izlaznosti birača u ostatku biračkog tijela, ukupan odziv birača posljedično bi bio manji. Apsolutna izlaznost birača, tj. ukupan broj birača s pravom glasa koji bi glasali nakon snižavanja dobne granice, nužno bi se povećao - pod pretpostavkom da na izborima sudjeluje najmanje jedan mladi birač, a pod uvjetom da na izborima sudjeluju u istom broju i stariji. Činjenica je da bi se, zbog ulaska novih interesa i vrijednosti preko novih (mlađih) birača, potaknule i preostale dobne skupine birača s možda drukčijim vrijednostima da još više i aktivnije sudjeluju na izborima, čime se također nastoji nametnuti raznovrsniji interes šireg društva.

U 21. stoljeću dob je jedan od rijetkih preostalih propisa koji ograničavaju aktivna i pasivna biračka prava, uz državljanstvo i/ili stalni boravak. U Europskoj uniji zabranjena je diskriminacija po različitim osnovama, uključujući dob i nacionalnost. Pravo glasa osnovno je političko ljudsko pravo, koje je neotuđivo i neprenosivo - njegovo ograničenje stoga mora biti posebno opravdano.

Prema pojedinim stručnjacima, nedovoljna zastupljenost mladih birača negativno utječe i na kvalitetu odluka koje se donose u lokalnim i nacionalnim predstavničkim tijelima, jer se potonja previše bave pitanjima prošlosti, a nedovoljno razvojnim pitanjima budućnosti. Tako bi predloženo snižavanje dobne granice na 16 godina za stjecanje biračkog prava pridonijelo uravnoteženijem utjecaju različitih generacija na lokalno i nacionalno odlučivanje. Vrijeme je da se poduzmu nužne mjere - snižavanje dobne granice za glasanje - kako bi se mladima omogućilo da odlučuju o svojoj budućnosti u sadašnjosti. (Tekst predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-A). ■

Prema pojedinim stručnjacima, nedovoljna zastupljenost mladih birača negativno utječe i na kvalitetu odluka koje se donose u lokalnim i nacionalnim predstavničkim tijelima...

⬤ Od 6. do 9. lipnja 2024. milijuni Europljana izaći će na izbore za Europski parlament i na taj način sudjelovati u oblikovanju budućnosti europske demokracije. Glasanje je uvijek važno, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. To je izvrsna prilika da izrazite svoje mišljenje o temama do kojih vam je stalo. Mnogi nisu svjesni da ishodi izbora za Europski parlament utječu na veliki broj ljudi. Europski parlament donosi zakone koji utječu na sve: velike zemlje i male zajednice, moćna poduzeća i mlada novoosnovana poduzeća, i na globalnoj i na lokalnoj razini. Zakonodavstvo EU-A bavi se onim što je važno većini ljudi: okolišem, sigurnošću, migracijama, socijalnim politikama, pravima potrošača, gospodarstvom, vladavinom prava i mnogim drugim temama. Danas sve važne nacionalne teme imaju i europsku dimenziju. Europska unija se u sve složenijem, nestabilnijem i međusobno povezanom svjetskom okruženju suočava s globalnim izazovima s kojima se nijedna država članica EU-A ne može sama uspješno nositi. Suočavanje s brojnim izazovima oko nas nije lagan zadatak, a svojim glasom možete utjecati na smjer kojim ćemo se kretati. No demokracija se nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo. Riječ je o zajedničkom postignuću, ali i kolektivnoj odgovornosti koju svi mi dijelimo. Što više građana glasa, to je demokracija jača. (elections.europa.eu/dj)