NOVA DRAMA Sve više ukrajinskih talaca u ruskim rukama

Humanitarna organizacija "Inicijativa medija za ljudska prava" u Bruxellesu upozorava na sudbinu ukrajinskih talaca - ljudi otetih s područja koje kontrolira Rusija. Hoće li preživjeti - pita se u svom komentaru Bernd Riegert, čiji prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Mikita Horban gubi glas dok govori: "Dajte mi samo trenutak", progovara on i pravi dugu pauzu. "Oprostite, još uvijek mi je teško." On priča o svom iskustvu tijekom zarobljeništva u rukama ruskih vlasti. Njegov pogled je prazan, luta prema stropu i podu jedne dvorane Europskog parlamenta u Bruxellesu. U Belgiju je došao na poziv litavskog EU zastupnika, Petrasa Austreviciusa, s drugim žrtvama ruske invazije na Ukrajinu. "Prije dvije godine Rusi su došli u naše selo u Ukrajini, mene i mog oca uzeli su kao taoce, ispitivali su nas, mučili. Šrafcigerom su mi polomili prste", priča Mikita Horban. S ocem je odveden u Rusiju, u regiju Kursk. Zašto su ih Rusi uhitili, Mikiti još uvijek nije jasno, jer nikada nije podignuta nikakva optužnica.

Tijekom zarobljeništva zadobio je ozljede nogu i gotovo nije mogao hodati. U Kursku je po hladnoći morao spavati na otvorenom - bez cipela. Smrznuti prsti su mu na kraju amputirani u zatvoru. "Zbog tih ozljeda su me pustili." Mikita Horban tako je uključen u razmjenu zarobljenika s ruskim ratnim zarobljenicima u Ukrajini. Nakon šest tjedana u zarobljeništvu uspio se vratiti u svoje selo. A njegov otac? "Još uvijek ne znamo gdje je", tiho kaže Mikita odgovarajući na pitanje. "I što sad", pita se Horban.

NAJMANJE 1500 OTETIH

Na njegovo pitanje pokušava odgovoriti Olha Rešetilova. Ona volonterski radi za organizaciju "Inicijativa medija za ljudska prava" kako bi pomogla civilima iz Ukrajine koje su oteli Rusi. Navodi da je riječ o oko 1500 osoba, "civilnih talaca", za čiju sudbinu postoje dokazi. S mnogima od njih ne postoji nikakav kontakt, kaže Olha Rešetilova. O nekima je uspjela saznati ponešto zahvaljujući izjavama onih koji su oslobođeni. Ti ljudi bivaju uhićeni, zatvaraju ih, bez optužbe, bez suđenja, kaže. Većinu njih drži se na područjima Ukrajine koje je okupirala Rusija. Drugi su prebačeni u logore u Rusiji. Olha Rešetilova pretpostavlja da je tamni broj civilnih talaca visok. Za mnoge od njih nikada se neće ništa saznati.

Petras Austrevicius, član Europskog parlamenta iz Litve, koji podržava Olhu Rešetilovu i njezinu humanitarnu organizaciju, želi u Bruxellesu upozoriti na sudbinu otetih osoba. "Ti ljudi postoje. Ne treba zatvarati oči pred činjenicom o civilnim taocima koje su oteli ruski okupatori. Moramo se zauzeti za njih i pokretati to pitanje na svakom sastanku na kojem su ruski predstavnici", kaže taj europski parlamentarac za DW. "Ova me situacija podsjeća na taoce koje je Hamas oteo u Izraelu", kaže Austrevicius. Rusi su takvu praksu počeli još 2014., nakon aneksije poluotoka Krima, koji pripada Ukrajini. "To je nepodnošljiva bol za njihove obitelji", naglašava Petras.

“Nismo se mogli ni oprostiti", kaže Olha Babič, supruga Oleksandra Babiča, gradonačelnika Gole Pristana u regiji Herson. Njezina supruga su u gradskoj vijećnici prije dvije godine uhitili ruski vojnici. Ondje su ga zadržali nekoliko dana i mučili. Oleksandr Babič je na toalet-papiru napisao svoju posljednju poruku supruzi Olhi: "Volim te. Ne znam što će se dogoditi." Od tada ona više nema kontakta s njim.

U ljeto 2022. bilo je znakova da je još živ. Olha Babič je preko različitih kanala uspjela saznati da je Oleksandr zatvoren u istražnom zatvoru na Krimu. Međutim, do danas nije podignuta optužnica, pa stoga ni jedan odvjetnik nije mogao vidjeti gradonačelnika Gole Pristana. Drže ga u izolaciji. Njezin suprug je u prvom mjesecu rata bio organizator otpora ruskim okupatorima u svom gradu. Zbog toga su ga htjeli ušutkati. Olha Babič se nada podršci EU-A, posebno u pregovorima o razmjeni zatvorenika. Zbog toga iznosi svoju priču u javnost, izlažući se potencijalnoj opasnosti jer bi se ona ili njezina obitelj mogli naći na udaru ruskih sigurnosnih snaga. "Ne možemo samo promatrati", kaže Olha Babič. Pritom misli i na ljude u Europskoj uniji. Humanitarna organizacija "Inicijativa medija za ljudska prava" zauzima se za uspostavu međunarodne posredničke misije Ujedinjenih naroda kako bi se postiglo oslobađanje civilnih talaca. "Nadamo se da će EU uvesti više sankcija protiv onih koji su počinili zločine, na primjer, direktora zatvora u kojima se ti ljudi drže zarobljeni. Prvi korak je da se skrene pažnja", kaže Olha Rešetilova, glasnogovornica organizacije, te dodaje: "Ovdje se ne radi samo o premještanju nego i o samovoljnom zatvaranju, mučenju i smrti u zarobljeništvu." Europski parlamentarac Petras Austrevicius obećava da će se zauzeti za interese pogođenih osoba i njihovih obitelji. Pokretanje javnosti može donijeti uspjeh, smatra aktivistica Olha Rešetilova. Ona je bila i na sastanku ministara i ministrica vanjskih poslova Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) u studenome u Skopju. Ondje je bio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Tada je morao saslušati oštre kritike zbog ruskog agresorskog napada na Ukrajinu.

Nekoliko dana poslije, kako kaže Olha Rešetilova, oslobođeno je nekoliko osoba za koje se njezina grupa zauzimala na marginama OSCe-ova sastanka. Nije joj poznato je li postojala neka veza između ta dva događaja, ali je, kaže, tada ruska strana reagirala. "Učiniti svoje voljene 'poznatima' povećava njihove šanse da budu oslobođeni", zaključuje Olha.

TAURUSI NA ČEKANJU

Olaf Scholz ne popušta. Njemački savezni kancelar i dalje odbija dopremu krstarećih raketa Taurus Ukrajini. "Ja sam kancelar i zato to vrijedi", izjavio je početkom ovog mjeseca. Scholz strahuje da bi te rakete mogle biti poslane na ciljeve u Rusiji i da bi time Njemačka mogla biti uvučena u rat. Jer rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara. U vladajućoj koaliciji SPD-A, Zelenih i FDP-A ne slažu se svi s tim stajalištem. Osobito među liberalima/ FDP ima političara koji drukčije razmišljaju. Oni bi mogli u Bundestagu glasati s oporbenim CDU-OM i CSU-OM. Oporbeni kršćanski demokrati, naime, žele da Bundestag ponovo o tomu glasa. U prvom glasanju većina je zastupnika bila protiv dopreme Taurusa Ukrajini - piše Sabine Kinkartz. ■