Kemijski dodaci lake droge pretvore u teške
Iz “podrumskih” narkolaboratorija neprestano izlaze novi sintetski spojevi
Iz MUP-A i Zavoda za javno zdravstvo ističu da prskanje indijske konoplje raznim kemijskim preparatima pretvara "rekreativce" u ozbiljne ovisnike koji razvijaju razne oblike psihoze, a mogući su čak i smrtni ishodi pri konzumaciji samo jednog jointa. U razgovoru s bivšim konzumentom onoga što se i danas kolokvijalno naziva lakom drogom doznali smo da pušenje smotuljka "trave" danas nije isto kao što je bilo prije nekoliko godina.
“Podizači"
Ista količina marihuane ili hašiša u smotuljku cigarete sada je znatno opasnija za zdravlje. Uzgajivači konoplje, preprodavači i dileri dovinuli su se kako osnažiti utjecaj marihuane i sličnih "podizača raspoloženja". Čine to, tvrdi sugovornik, na način da sušenu konoplju ili smolu tretiraju raznim kemijskim spojevima koji imaju snažan utjecaj na receptore u mozgu. "Niz godina sam bio takozvani rekreativni konzument marihuane, a onda sam počeo shvaćati da je njezin utjecaj na psihičko stanje odjednom postao znatno snažniji i neželjeniji. Razvio sam ozbiljan anksiozan poremećaj, zapadao u depresivna stanja, a kad je problem dogorio do noktiju, odnosno kad su me tijekom konzumacije obuzimala agresivna stanja, shvatio sam da moram potražiti liječničku pomoć", posvjedočio je Hini bivši ovisnik. Kaže da je s vremenom počeo shvaćati da mu vikend-izleti u "carstvo dobrog raspoloženja" za koji je ulaznica bila joint, više bili nisu dovoljni. Počeo je razvijati snažnu ovisnost koju bi umirio svake večeri kad bi sjeo pred televizijski ekran. Tek je na terapiji shvatio da je krivac za njegovo stanje to što dileri duže vrijeme prodaju kemikalijama "oplemenjenu" indijsku konoplju i proizvode koji se dobivaju iz nje. O čemu se točno radi Hini je djelomično objasnila Davorka Gazdek, zaposlena pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, a koja se između ostalog bavi problemima ovisnosti. Kaže da se na stručnim skupovima koje je pohađala dosta govorilo o znatno povećanim količinama tetrahidrokanabinola (THC) u marihuani i hašišu u odnosu prema prijašnjim godinama. Razlog njezine velike prisutnosti, otkriva, između ostalog je u laboratorijskom uzgoju konoplje. Tako kontroliranim rastom biljke znatno se utječe i na razine neželjenih supstanci u njoj.
Iz MUP-A pak upozoravaju na još jednu neželjenu praksu pri proizvodnji i prodaji onoga što se kolokvijalno naziva travom. Otkrivaju da je sve prisutnija proizvodnja i prodaja industrijske konoplje koja prema zakonu ponude i potražnje ima nisku cijenu. Osim niske cijene sadrži i izrazito nisku razinu THC-A, pa sama po sebi nije zanimljiva konzumentima lakih droga. No dio proizvođača industrijske konoplje u suradnji s narkotržištem dovinuo se tome kako takvu biljku učiniti atraktivnu među ovisnicima. Počeli su je obogaćivati sintetskim kanabinoidima koji imaju psihoaktivni učinak sličan klasičnom THC-U jer se također vežu na receptore u središnjem živčanom sustavu.
Opasni fentanil
Glavni problem policiji, ali i liječnicima jest taj što iz "podrumskih" laboratorija neprestano izlaze novi sintetski spojevi, odnosno kanabinoidi, čiji krajnji učinak na zdravlje uživatelja nije do kraja rasvijetljen. Dosadašnja saznanja, otkrivaju iz MUP-A, upozoravaju na to da sintetski kanabinoidi imaju znatno jači i duži psihoaktivni učinak na konzumenta od THC-A. Učestale su promjene u smjesama za pušenje te je
U Hrvatskoj je kanabis najdominantnija ilegalna droga, potvrdili su Hini iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a tome svjedoče i podaci Ministarstva unutarnjih poslova o zapljenama koji kažu da su tijekom 2020. godine zaplijenili 2,65, a 2023. znatno više, odnosno 71,79 kilograma hašiša. Kada je o marihuani riječ, policiji je 2020. u ruke palo 1,6 tona, a prošle su se godine domogli impozantne 6,03 tone te droge. zbog toga opasnost od predoziranja sintetskim kanabinoidima znatno veća nego THC-OM, koji se nalazi u "klasičnoj" marihuani ili hašišu. "U Europi je zabilježen veći broj intoksikacija kao i smrtnih ishoda koji se povezuju s uzimanjem sintetskih kanabinoida", izvijestili su iz MUP-A. Sintetske kanabinoide neko vrijeme moglo se kupovati u trgovinama te su bili reklamirani i prodavani kao osvježivači prostora. Njihovi su konzumenti naglo počeli pristizati u psihijatrijske ustanove jer su razvili stanja poput anskioznosti, pa čak paranoje i halucinacija. Mahom se radilo o mlađoj populaciji koja je po prirodi sklona eksperimentiranju. U Europi i SAD-U razvija se još opasnija praksa obogaćivanja marihuane, industrijske konoplje i sličnih biljaka. Da bi osigurali stalni priljev novca, odnosno kako bi od "rekreativnih" konzumenata lakih droga učinili ozbiljne ovisnike, biljke za pušenje počeli su obogaćivati trenutno najopasnijom drogom na tržištu. Riječ je o fentanilu, ili takozvanoj zombi-drogi. Tek nekoliko zrna tog opijata dovodi konzumenta u pomaknuto stanje svijesti, a ovisnost se može stvoriti već nakon prve konzumacije. ■