Izbore je morao dobiti Putin, ukrajinski dronovi pogodili biračka mjesta

Predsjednički izbori u Rusiji završeni su u nedjelju. Na njima predsjednik Vladimir Putin (71), koji dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo osvaja još jedan šestogodišnji mandat, do 2030. godine. Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovu ratu protiv Ukrajine. Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju. Brojna izvješća pokazala su kako se na Ruse radio pritisak da iziđu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv. Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od pola od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.

Ukrajina je u nedjelju ispalila desetke bespilotnih letjelica na okupirana područja i Rusiju, uključujući i glasačko mjesto u regiji Zaporižja, kao i Moskvu, gdje su ograničeni letovi iz tri zračne luke. Općinski kulturni centar u gradiću Kamjanka-dniprovska zapalio se nakon napada, napisao je ruski političar Vladimir Rogov, predsjednik pokreta "Mi smo s Rusijom", na Telegram kanalu, a prenosi njemačka agencija dpa. Civilna zaštita nije mogla započeti gašenje požara jer su napadi dronovima trajali. Žrtava nije bilo.

Razne oporbene snage pozvale su pak ljude da u nedjelju iziđu na birališta točno u podne u njihovoj vremenskoj zoni i prosvjeduju samim pojavljivanjem, kako je bio zamislio pokojni oporbeni vođa Aleksej Navaljni. Redovi ispred biračkih mjesta trebali su ostaviti dojam da se mnogi ne slažu s Putinom i njegovom politikom, ali se strahovalo da bi prosvjed mogao dovesti do uhićenja. Vlasti su upozorile birače da ne sudjeluju u akciji koja bi pokazala "znakove ekstremističke aktivnosti". Izbori su održani u 11 vremenskih zona, a posljednja birališta zatvorena su u baltičkoj eksklavi Kalinjingradu u nedjelju navečer u 19 sati prema srednjoeuropskom vremenu, nakon čega se na temelju izlaznih anketa trebalo približno znati rezultate te je počelo prebrojavanje glasova koje bi trebalo biti završeno do ponedjeljka ujutro. U međunarodnoj javnosti posebno se kritizira činjenica da se izbori održavaju i na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Rusija je anektirala te teritorije kršeći međunarodno pravo. Inače, Rusija tvrdi kako je u noći na nedjelju odbila ukupno 34 ukrajinska napada dronovima, uključujući 16 samo u regiji Krasnodar na jugu, gdje je napadnuta rafinerija nafte. Jedan je požar brzo ugašen i radnici evakuirani, ali je jedna osoba umrla od srčanog udara. Vojska tvrdi da je srušila dronove u Belgorodu, gradu koji graniči s Ukrajinom na jugu. Kažu da su dronovi oboreni i kod Kaluge i Kurska. U Belgorodu je desetak stambenih četvrti ostalo bez struje zbog napada, prema regionalnom guverneru Vjačeslavu Gladkovu. Oštećene su zgrade i plinovod. Na regiju Brijansk ispaljena je balistička raketa, a promet preko mosta za Krim bio je prekinut. Posljednjih tjedana Ukrajina sve više gađa ruske tvornice i objekte bespilotnim letjelicama kako bi poremetila opskrbu ruskih snaga.

U ruskim zračnim napadima oštećeni su pak poljoprivredni pogoni i uništeno je nekoliko industrijskih zgrada u ukrajinskoj Odesi. Iznad nje je uništeno 14 dronova. ■

Već u subotu popodne Rusija je izvijestila da je glasalo više od polovine svih birača s pravom glasa