Pelud, grinje, plijesan, hrana, ubodi kukaca...

Alergije može imati svatko, iako su češće u osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, a rjeđi su oni iz hrane ili lijekovi. Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica kapaka i dišnog sustava, što izaziva curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upalu očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolju, alergijske podočnjake zbog povećanog dotoka krvi, kožne ekceme, povraćanje i proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunosnog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.

Otkrijte alergene

Alergije može imati svatko, bez obzira na dob, iako su češće u osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Na njih treba sumnjati pri ponavljajućim prehladama, učestalom curenju nosa, upali uha, jutarnjem kašlju, čujnom disanju i probavnim i kožnim smetnjama. Najčešći klinički oblici alergija su upala nosne sluznice, konjuktivitis, rinosinusitis, otečeno ždrijelo, urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam. Uobičajeni alergeni, najčešće pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (hrana, životinjska dlaka, grinje), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonska izloženost peludu rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na pelud podudara se s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije. Najbolji način da spriječite alergije je da otkrijete i izbjegavate alergene. Pratite biometeorološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peluda. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i prozračivati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu, koristite se maskom za lice kao zaštitom od peluda.

Čistite prašinu jednom tjedno, jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama, održavajte 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtre u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore. Prije početka upotrebe klima-uređaja dobro ga operite deterdžentom, dezinficirajte te potpuno posušite. Posebno obratite pozornost na filtre da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.

Liječenje

Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline. U liječenju se zatim koriste kapljice za nos kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost dišnog puta u nosu, s time da to ne treba trajati duže od tjedan dana, jer se u suprotnom oštećuje sluznica kao važan čimbenik otpornosti prema alergenu. Nakon tjedan dana može se nastaviti ukapavati fiziološka otopina ili voda s malo soli. Često propisivani lijekovi, antihistaminici, uzimaju se bilo u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvatnje (ako govorimo o alergiji na pelud). Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi, koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kada se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima. ■