Državne ceste bez crnih točaka

U Projektu sanacije opasnih mjesta, odnosno uklanjanja tzv. crnih točaka na hrvatskim državnim cestama, vrijednom 9,1 milijun eura, koji je proveden u 12 županija, sanirana su i uklonjena 23 opasna mjesta, čime je poboljšana sigurnost cestovnog prometa. Rečeno je to u ponedjeljak na završnoj konferenciji projekta koji su provele Hrvatske ceste, za koji je 85 posto novca osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz državnog proračuna.

Cilj je tog projekta bio poboljšanje sigurnosti prometa na cestama, s naglaskom na najranjivije sudionike u prometu - pješake, bicikliste i motoriste, tj. smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, ozlijeđenih i smrtno stradalih na državnim cestama. Stoga su poduzete mjere kao što su izmjena i dopuna prometne signalizacije i opreme, izgradnja autobusnih stajališta i biciklističkih staza, obnova asfaltnih slojeva, rekonstrukcija raskrižja u raskrižja s kružnim tokovima, postavljanje zaštitne ograde, izvedba nogostupa. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Butković rekao je da je ugovor za dodjelu nepovratnih europskih sredstava potpisan još 2019., a projekt je završen na vrijeme, do kraja 2023. "Hrvatske ceste su zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova detektirale opasna mjesta, uspjeli smo 23 opasna mjesta kvalitetno riješiti, uz prijedloge i rješenja struke i smanjiti rizik od pogibelji za najugroženije u prometu", rekao je Butković, dodavši da crnih točaka ima još. Dodao je kako se i u sljedećoj financijskoj perspektivi planira rješavanje crnih točaka, no to nije jedino što treba riješiti, a istaknuo je i da su Hrvatske ceste uspješno realizirale ili realiziraju i obilaznice pojedinih gradova. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je da se sanacija obavljena po propisanoj metodologiji te da sigurnost prometa nije periodični posao, nego se na tome stalno radi. “Nama je interes da kroz nacionalni program sigurnosti prometa na cestama ispunimo sve njegove ciljeve, smanjimo broj poginulih do 2040. za 50 posto, a do 2050. na nulu, što je i vizija Europske unije”, kazao je Škorić. ■