Juzbašić: Sve je krenulo od jedne šokačke bluze...
Tehnika ukrašavanja tkanine koja je i samim etnolozima bila dosta nepoznata
ZAŠTIĆENA KULTURNA BAŠTINA
Nakon većih gradova u istočnoj Hrvatskoj, i u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatine postavljena je izložba "Molovanje i farbanje - prikaz tradicijskog umijeća bojanja tekstila". Riječ je o jedinstvenoj i atraktivnoj izložbi nastaloj u suradnji Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber Županja, koji je u travnju prošle godine postao Gradski muzej Županja, i Gradskog muzeja Virovitica.
Preciznost i boje
Posjetitelje izložbe i goste iz Županje i Virovitice pozdravili su ravnatelj Zavičajnog muzeja Slatina Vlado Majhen i kustos Srđan Đuričić, koji je zahvalio kolegicama koje su osmislile izložbu, ali i Muzeju Đakovštine u Đakovu, Muzeju Cvelferije u Drenovcima, Gradskjom muzeju Vinkovci i privatnim kolekcionarima na suradnji i posuđenim predmetima.
– Ova izložba prikazuje zanimljiv način ukrašavanja tekstila. Koliko nam je poznato, na slatinskom području svojevremeno je djelovao obrtnik Pavao Oberan, koji se bavio sličnim načinom ukrašavanja tekstila, ali Zavičajni muzej Slatina, nažalost, zbog povijesnih okolnosti i promjena koje su se događale na širem slatinskom prostoru nije baštinik tog načina tradicijskog ukrašavanja tekstila u toj mjeri kao što je istočna Hrvatska ili grad Virovitica – rekao je kustos Đuričić. O tome kako je nastala izložba i što sve obuhvaća, govorile su autorice izložbe, etnologinje, muzejska savjetnica i ravnateljica Gradskog muzeja Županja, mr. sc. Janja Juzbašić, i muzejska savjetnica Jasmina Jurković Petras iz Gradskog muzeja Virovitica. – Molovanje kao tehnika ukrašavanja tkanine bilo je i nama etnolozima dosta nepoznato jer nije bilo dovoljno istraženo, nije bilo popisa osoba koje su to radile, i nikad nije bila ovako objedinjeno prezentirana, što znači da je u pripremi ove izložbe bilo dosta terenskoga rada. Sve je krenulo od jedne šokačke bluze i spoznaje da je ukrašena molovanjem, a poslije smo pronašli brojne predmete ukrašene takvim bojenjem tekstila.
Odabrani motivi izrezivani su na kartonu ili koži, prislanjali bi se na platno i bojili se izrezani dijelovi. Zbog preciznosti, raspoznavanja i slaganja boja možemo reći da je u tome mnogo umjetničkog rada. Istraživanja su pokazala da časne sestre u Đakovu već dosta dugo primjenjuju tu tehniku na sakralnim predmetima, oltarnicima i pojedinim dijelovima misnoga ruha, a pronađen je i šator od 25 metara molovan 1924. godine – ispričala je savjetnica Juzbašić.
Budući da su časne sestre molovale bluze i dijelove odjeće i Šokicama po slavonskim selima, što su one rado prihvatile, kao u Nuštru, naglasila je veliku zaslugu časnih sestara u širenju tehnike molovanja. Na vinkovačkom području ta se nekadašnja tehnika koristi za obnavljanje narodnih nošnji kulturno-umjetničkih društava, što je također pokazatelj odnosa prema tradicijskom umijeću bojenja tekstila. Prema riječima muzejske savjetnice u Gradskom muzeju Virovitica Jasmine Jurković Petras, istraživanja rukotvorskog načina bojenja tekstila pokazala su da na virovitičkom i slatinskom području u narodnom tradicijskom odijevanju nema molovanja koje je zastupljeno u istočnom dijelu Slavonije, ali je u kućnim "farbarijama" zastupljena tehnika modrotiska.
Došla iz Češke
– To je tehnika koja je 2018. godine stavljena na popis zaštićene kulturne nematerijalne baštine čovječanstva, čije su zemlje nositeljice Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, ali ne i Hrvatska, jer se etnolozi nisu dovoljno bavili temama modrotiska i molovanja, pa je to tradicijsko umijeće bojenja tekstila vrlo slabo istraženo i nedovoljno zastupljeno u etnološkoj literaturi. Tehnika modrotiska dolazi na naše područje iz Češke zahvaljujući doseljenicima u 19. stoljeću, koji osnivaju male kućne farbarije. Danas Češka beseda Virovitica uz salonski ples njeguje i stilizirani dio narodne nošnje izrađen upravo tehnikom modrotiska. Sretna sam što su predmeti iz Etnološkog odjela našeg muzeja ovdje izloženi i što smo s pomoću njih mogli ispričati ovu priču o kućnim farbarijama – rekla je muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Viroviotica Jasmina Jurković Petras. Otvarajući izložbu, obnašatelj dužnosti gradonačelnika Slatine Ilija Nikolić zahvalio je svim muzealcima što su došli pokazati rezultate svoga rada te izrazio zadovoljstvo što i Zavičajni muzej Slatina može pokazati radove iz njihovih krajeva.
Svečanost otvorenja izložbe uveličao je atraktivni splet čeških salonskih plesova u izvedbi Udruge Češka beseda Virovitica, čije su članice bile odjevene u haljine ukrašene modrotiskom. ■
Na vinkovačkoj području se ta tehnika koristi za obnavljanje narodnih nošnji Kud-ova