Datum izbora dovodi Hrvate izvan zemlje u neravnopravan položaj

Čelnik Uskopaljske zajednice u RH Želimo da demokracija bude provedena u djelo i da svaki hrvatski državljanin koji to želi ostvari svoje pravo

SDraganom Šekerijom, predsjednikom Uskopaljske zajednice u Hrvatskoj i koordinatorom u ime Koordinacije udruga Hrvata iz BIH, razgovarali smo o odluci da se hrvatski parlamentarni izbori održe u srijedu, koja je radni dan za Hrvate koji žive izvan Hrvatske, kao i o drugim pitanjima.

▼ Kako komentirate odluku predsjednika Zorana Milanovića da izbori budu u srijedu, na radni dan izvan granica Hrvatske?

- Prilikom preuzimanja dužnosti predsjednik države RH pred sucima Ustavnog suda polaže svečanu prisegu te se obvezuje čuvanju i poštovanju Ustava, ali izgovara i jednu zanimljivu rečenicu koja kaže kako će 'dužnost predsjednika obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana'. Gotovo da nema obitelji u Hrvatskoj bez bliže ili dalje rodbine koja živi negdje u inozemstvu, koji i dalje vole svoju zemlju te žele sudjelovati na izborima. Svakoj Hrvatici i Hrvatu, bez obzira na to gdje živjeli, biračko pravo mora biti omogućeno na jednak način, stoga nas je začudio odabir predsjednika RH Milanovića koji je, suprotno dosadašnjoj praksi, izabrao sredinu tjedna, odnosno srijedu, 17. travnja, kao dan izbora. Odmah smo kao Koordinacija zavičajnih udruga BIH u Hrvatskoj reagirali i priopćenjem, upozoravajući kako se takvim činom Hrvatima u dijaspori onemogućuje ostvarivanje osnovnog demokratskog prava - prava na izbore. U Hrvatskoj je taj dan neradni, što stavlja u neravnopravan položaj Hrvate koji svoje biračko pravo ostvaruju izvan Hrvatske. Zamislite neku zemlju u Europi gdje imate redovne svakodnevne poslovne aktivnosti i obiteljske obaveze, a još morate otići i do diplomatsko-konzularnog predstavništva na glasanje. Smatramo kako predsjednik države prilikom obavljanja dužnosti i ovlasti koje ima te donošenjem odluka treba u obzir uzimati i takve okolnosti te misliti na zakonska prava svih Hrvatica i Hrvata. I kao predsjednik dužan je misliti na sve državljane Hrvatske.

▼ Smatrate li da to čini namjerno, iako manja izlaznost u dijaspori zapravo ne mijenja fiksni broj zastupnika dijaspore u Saboru?

- Teško je posljednjih dana razabrati što predsjednik čini (ne)namjerno ili s kojom namjerom. Nas uistinu zanima samo ono zajamčeno zakonsko pravo i želimo omogućiti svakoj Hrvatici i Hrvatu koji želi ostvariti svoje biračko pravo da to i ostvari. To je minimum koji kao demokratska zemlja možemo pružiti svim našim državljanima. No drago mi je što ste i sami naglasili kako Hrvati u dijaspori nisu prevaga izbora, kako to možemo slušati u pojedinim medijima. Izborna jedinica pod brojem XI. dobiva tri saborska mandata bez obzira na postotak izlaznosti. Kad se spomene dijaspora, svi pomišljaju samo na Hrvate u BIH, što je s moje točke gledišta nejasno jer velik broj Hrvata živi diljem Europe i svijeta. Zanimljivo je, pak, spomenuti kako se od 16. do 20. travnja u Mostaru održava i poznati Međunarodni sajam gospodarstva na kojem sudjeluje uistinu velik broj tvrtki upravo iz Hrvatske, a kojima su ovakvom odlukom o danu izbora pomršeni planovi i svakako otežan izlazak na izbore. Rekli bismo kako je nedjelja kao izlazni dan ustaljena s razlogom jer povijest pamti samo još jedne izbore koji nisu održani nedjeljom.

▼ Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH Dragan Čović najavio je proglašenje tog izbornog dana kao neradnog i kod njih, pretpostavlja se na razini kantona i općina ili pak entiteta, što zakon omogućuje. Potom se Ministarstvo rada i socijalne politike BIH očitovalo, ističući kako to neće biti neradni dan. Možete li nam to pojasniti?

- BIH je specifična po mnogočemu, pa tako i po državnim zakonima o blagdanima. Ne postoji jedinstven zakon na razini države, tako da svaki kanton/županija, grad i općina mogu proglasiti neradni dan sukladno potrebama. Da ne bude zabune, Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BIH oglasilo se priopćenjem u kojem je jasno rečeno kako taj, 17. travnja 2024., neće biti neradni - no to se odnosi na Federaciju BIH, ali i dalje ostaje mogućnost za ostale razine vlasti - županije/kantone i gradove i općine da odlukom vlade ili gradonačelnika odnosno načelnika proglase neradni dan, što bi svakako olakšalo organizaciju izbora i izlazak na njih. Iako to donekle olakšava izlaznost u BIH jer ne znamo gdje će sve biti proglašeni neradni dani, no i kad bi bio neradni dan u cijeloj zemlji (a nije), svakako nije cjelovito rješenje za ostatak dijaspore.

▼ Po zakonu svi imaju biračko pravo, jednake mogućnosti izlaska na izbore, čime bi ostvarili to pravo - narušava li to odluka predsjednika o datumu izbora?

- Hrvatska je prošla dug put od samostalnosti do zemlje članice Europske unije, mijenjajući svoja zakonodavstva sukladno zakonodavnoj praksi zemalja članica EU-A. U javnom prostoru, upravo od naših političkih predstavnika, često čujemo kako smo demokratska zemlja. No nije dovoljno samo ponavljati, demokraciju treba provoditi u djelu - prije svega poštovanjem Ustava RH i zakona. Nesporno je kako predsjednik države ima pravo odrediti datum izbora i kako je on određen sukladno zakonskim odredbama. To je nesporno. Sporna nam je kvalitetna organizacija izbora te onemogućavanje izlaska na izbore svim državljanima Hrvatske. Podsjećamo kako postoji i mogućnost dopisnog glasanja za one kojima je potrebno uz prethodnu prijavu preko Državnog izbornog povjerenstva. Uistinu želimo da demokracija bude provedena u djelo i da svaki hrvatski državljanin, koji to želi, ostvari svoje biračko pravo. ■