Niži računi, čuvan ugodniji boravak
Članice Europske unije moraju donijeti mjere za d
Mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada koje je nedavno usvojio Europski parlament, a dogovorene su s Vijećem EU-A, donose brojna nova pravila za zemlje članice Europske unije.
Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada želi se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-U kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade.
Ukidanje kotlova
Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16 posto zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje od 20 do 22 posto zgrada. U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima glede energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 posto njih do 2033. Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade. Članice EU-A moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline. Iz ovih pravila moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji izazivaju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa