Osobna potrošnja i dalje raste brže nego u CEE-U

Trgovina na malo u siječnju bilježi snažan realni rast od čak 7,9 % godišnje, a veća potrošnja podlogu ima u snažnom tržištu rada, na kojem smo u posljednjem kvartalu 2023. svjedočili snažnom ubrzanju rasta plaća na 10,3 % (godišnje) sa 8,2 % u trećem kvartalu, još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja, uz solidan rast zaposlenosti od oko 3 % godišnje.

Navodi to, između ostalog, u svojoj najnovijoj tjednoj analizi Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). - Svjedočimo ubrzanju rasta impulzivnog nenamjenskog potrošačkog kreditiranja od 12 % u siječnju s prosječnih 10,0 % u četvrtom i 6,5 % u trećem kvartalu prošle godine. Realni rast osobne potrošnje početkom godine u Hrvatskoj je pet puta jači nego u ostatku CEE regije, (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) što nije iznenađenje s obzirom na relativno brži realni rast brutoplaća i zaposlenosti. S obzirom na ubrzanje rasta osobne potrošnje, oporavak izvoznih očekivanja prerađivača i snažniji rast građevinskih aktivnosti, upućuju na daljnje ubrzanje realnog rasta BDP-A u prvom kvartalu 2024. godine nakon rasta od 4,3 % zabilježenog u posljednjem tromjesečju prošle godine. Očekuje se i ubrzanje rasta potrošačkog kreditiranja u sladu sa snažnim tempom rasta plaća i optimizmom potrošača, koji je od kraja 2019. prvi put iznad prosjeka EU-A. Pozitivne najave vodećih turističkih operatora i poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU-U upućuju da bi snažnija turistička sezona mogla dodatno potaknuti potrošnju. Ključni privremeni zamašnjak agregatne potražnje proći će nakon povlačenja investicijske plime podržane rekordnim priljevima iz EU fondova (povučeno 2,9 mlrd, eura, ili 53 %, iz ukupne omotnice grantova, teške 5,5 mlrd. eura) od 2025. nadalje, a osobito od 2027. godine - naveo je Stojić, dodavši: "Osim toga, već smo upozorili na dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (11,6 %) u odnosu prema prosjeku EU-A (6,6 %), što podgrijava inflaciju, te uz nekonkurentnu cijenu električne energije i porezni klin negativno djeluje na konkurentnost hrvatskih poduzeća. Na tržištu burzovnih roba jako je zanimljivo zahvaljujući pšenici i kakaovcu. Naime, strategijom niže cijene pšenice od konkurencije Rusija ruši tržište, a samim time i cijenu, koja trenutno iznosi 196 eura po toni. Rusija mora potrošiti goleme zalihe pšenice prije nove žetve, za koju se očekuje da će biti rekordna. Prema čelnicima Ruske udruge za pšenicu izvoz ruske pšenice mogao bi dosegnuti 70 milijuna tona u sezoni 2023./2024., stoga se očekuje da će se cijena pšenice stabilizirati na 200 dolara po toni. I dok pšenici pada cijena, kakaovac je rekordno skup. Cijena kakaovca je 7,033 dolara po toni, a prije nekoliko dana dana prešla je granicu od 8,000 dolara po toni. Tako je cijena kakaovca na mjesečnoj razini narasla za 38 %, a na godišnjoj razini skočila je za 208 %." ■