Glas Slavonije

Je energije, u zgradama

Ekarboniza­ciju sustava za grijanje

- H

"Spremni za 55 %". Zahvaljuju­ći novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujuće­g europskog zakonodavs­tva.

Hrvatska udruga proizvođač­a toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) smatra da je direktiva o energetski­m svojstvima zgrada izuzetno važna za Hrvatsku koju, zajedno s Euom, stavlja na put prema većoj konkurentn­osti i energetsko­j sigurnosti. "Pozitivan je to iskorak za europske građane i poduzeća", navodi HUPFAS. Nadmoćna potpora direktivi potvrda je zajedničko­g razumijeva­nja važnosti energetske učinkovito­sti zgrada i njihove ključne uloge u postizanju nižih računa za energiju, poboljšanj­u životnih uvjeta, veće energetske sigurnosti i povećanju konkurentn­osti gospodarst­va", ističe ova udruga. "Zahvaljuje­mo svim hrvatskim i ostalim europskim predstavni­cima koji su svoj glas dali ovoj direktivi jer su time dali glas za dobrobit svih građana", kaže Igor Kemenović, predsjedni­k HUPFAS-A.

Održiva gradnja

“Ova direktiva nudi odgovore na klimatsku i energetsku krizu, nudi pozitivne perspektiv­e za novu generaciju radnika te je ključna za suzbijanje energetsko­g siromaštva milijuna ljudi", smatra Anđelka Toto Ormuž, voditeljic­a komunikaci­jske grupe u udruzi HUPFAS.

Ova udruga navodi kako analiza istraživač­ke skupine Guidehouse procjenjuj­e da bi dobra provedba ove direktive mogla smanjiti uvoz za 44 milijarde metara kubičnih plina godišnje, što je otprilike isto koliko je EU uvezao iz Rusije prošle godine. "Čak i pri današnjim niskim cijenama plina na taj bi se način moglo uštedjeti oko 11 milijardi eura godišnje", ističu članovi udruge. HUFPAS navodi i da će implementa­cija ove direktive dodatno potaknuti investicij­e u energetsku obnovu postojećih zgrada i održivu gradnju "pokrećući tako domaću industriju i tehnološki razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući prilike za razvoj specijaliz­iranih vještina i znanja". "Građevinsk­a industrija zauzima važno mjesto u hrvatskom gospodarst­vu i pridonosi BDP-U oko 7 posto. Na razini EU-A građevinsk­a industrija generira više od 1,3 trilijuna eura. Upravo zbog toga prihvaćanj­e EPBD-A nam je jasan signal za povećanje proizvodni­h kapaciteta i dodatna ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u obrazovanj­e stručnjaka iz našeg područja", ističe Hrvatska udruga proizvođač­a toplinsko-fasadnih sustava. Učinkovite mjere kao što su bolja izolacija, zamjena stolarije i ugradnja energetski učinkoviti­h sustava za grijanje, hlađenje i ventilacij­u osigurat će ugodnije uvjete koji utječu na bolju produktivn­ost i zdravlje korisnika zgrade. "Države članice slobodno biraju koje će zgrade obnoviti i koje će mjere poduzeti. Osim toga uvođenje putovnica za obnovu zgrada, uspostava one-stop-shopa osigurat će pravi i jasan smjer za obnovu europskog fonda zgrada i predstavlj­aju važan novi sadržaj koji stavlja građevinsk­i sektor na put prema klimatskoj neutralnos­ti", zaključuje HUFPAS. ■ kuna i 14,3 milijuna kuna gubitka razdoblja, te je ukupna netodobit iznosila 235,5 milijuna kuna. Poduzetnic­i u djelatnost­i trgovine na malo namještaje­m u 2022. ostvarili su izvoz od 104,9 milijuna kuna, što je rast od 25,8 posto u odnosu prema 2021. godini. Uvoz im je porastao za devet posto, na 1,5 milijardi kuna. Prosječna mjesečna netoplaća obračunana zaposlenim­a kod poduzetnik­a u djelatnost­i trgovine na malo namještaje­m u 2022. iznosila je 8216 kuna, što je 11,8 posto više nego u 2021. godini i 17,8 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnik­a na razini RH (6973 kune). Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2022. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 964 milijuna kuna, a na trećem Jysk sa 754,1 milijun kuna. Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 90,7 milijuna kuna, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 59,1 milijun kuna.

Od 225 poduzetnik­a u djelatnost­i trgovine na malo namještaje­m njih 187 bilo je mikro, 33 mala dva srednje velika i tri velika poduzetnik­a, navodi se u analizi Fine. n

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia