Putin pokrenuo lov na “izdajice ruske države”
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na lov na "izdajice" u svom obraćanju ruskoj Saveznoj službi sigurnosti (FSB) nakon što je osvojio novi predsjednički mandat. "Treba ih identificirati i kazniti", rekao je Putin osjetno gnjevnim tonom.
“Kaznit ćemo ih bez vremenskog ograničenja, gdje god da jesu", kazao je, dodavši da Rusija neće zaboraviti izdajice koji su počinili zločine protiv države. Zabilježeno je više slučajeva ubojstva Rusa, nekih od njih dok su bili u inozemstvu, ili umiranja u nerazjašnjenim okolnostima. Putin se posebno osvrnuo na ukrajinske napade na pograničnu Belgorodsku oblast, gdje je nedavno bilo civilnih žrtava. Optužio je "terorističke grupe i skupine za sabotažu" koje djeluju pokraj ukrajinskih snaga, plaćenika i drugog "ološa". Potonje bi se moglo odnositi na ruske građane koji su prebjegli na ukrajinsku stranu. Rusija ilegalno konsolidira svoju kontrolu nad okupiranim dijelovima Ukrajine stvarajući atmosferu straha praksama poput uhićenja, ubojstava i mučenja, rekla je predvodnica misije Ujedinjenih naroda u ratom pogođenoj zemlji. Govoreći uoči objave zaključaka Un-ove opsežne misije nadzora stanja ljudskih prava na teritoriju koji je Rusija okupirala u invaziji započetoj u veljači 2022., čelnica misije Danielle Bell naglasila je da se ruska kršenja prava koriste kako bi se lokalno stanovništvo zastrašilo i prisililo na suradnju. "To kombinirano djelovanje kroz cenzuru, nadzor, političku opresiju, represiju slobode govora, ograničenja kretanja... stvorilo je atmosferu straha u kojoj Ruska Federacija može sustavno uklanjati ukrajinske sustave vlasti i administracije", kazala je u razgovoru za Reuters.
Moskva odbacuje da njezine snage čine zločine ili namjerno napadaju civile. Rusija je 2014. okupirala Krim, a proruske paravojske iste godine zauzele su dva istočna regionalna središta. Invazijom 2022. Moskva je osvojila dodatna područja na jugu i istoku, pa trenutno kontrolira oko 17 posto ukrajinskog teritorija s nekoliko milijuna stanovnika. Un-ova misija nije imala pristup okupiranim područjima, pa je zaključke temeljila na više od 2,3 tisuće svjedočanstava onih koji žive pod okupacijom, napustili su ta područja ili žive u dijelovima zemlje koji su u međuvremenu oslobođeni. ■