Odluka EU-A o otvaranju pregovora s BIH povijesna, Hrvatskoj je ona prioritet
Hrvatski premijer Andrej Plenković isključio je u četvrtak mogućnost da Bosna i Hercegovina ne dobije odluku o otvaranju pristupih pregovora na samitu EU-A.
“To ne dolazi u obzir, mi smo tu i nema nikakve šanse da se u četvrtak ili petak, ovisno o tome koliko će Europsko vijeće trajati, ne donese odluka za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo tu koji ćemo osigurati da se to dogodi", rekao je Plenković prije početka samita EU-A odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost da neke države članice povežu pitanje otvaranja pregovora s BIH s davanjem datuma za početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. Rekao je da je za Hrvatsku neprihvatljivo da se to povezuje i da ona istodobno podržava i Ukrajinu i Moldaviju. "Mi smo za podršku našim prijateljskim zemljama Ukrajini i Moldaviji, ali svakako želimo da se ova odluka za BIH donese, i tako će i biti", rekao je Plenković. Poručio je kako nema nikakve dvojbe da je odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom povijesnog karaktera, kazavši kako je važno da ta zemlja, u kojoj su Hrvati ravnopravan i konstitutivan narod, uhvati korak u procesu pristupanja, što je za Hrvatsku prioritet.
Prema diplomatskim izvorima, baltičke države žele dobiti jamstva da se u zaključcima ovoga samita istakne da će prve međuvladine konferencije o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom biti održane u lipnju i da taj uvjet žele na neki način povezati s odlukom za BIH.
Plenković je istaknuo da nije realno očekivati da Bosna i Hercegovina na ovom samitu dobije i datum za početak pregovora. Objasnio je da je to stvar procedure, da se sada očekuje odluka o otvaranju pregovora, zatim Komisija treba predložiti pregovarački okvir koji se usvaja na Vijeću i tek onda slijedi odluka o datumu i sazivanju prve međuvladine konferencije o pristupanju. "Treba biti realan i svjestan da je odluka koja se donosi za BIH povijesnog karaktera, i tu nema nikakve dileme", rekao je Plenković, odbivši spekulirati može li se prva međuvladina konferencija s BIH održati do kraja godine.
Čelnici EU-A sastali su se u
Bruxellesu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, sukobu u Gazi i planovima Europske komisije za razvoj obrambene industrije Europske unije, kao i o potencijalnom budućem proširenju 27-članog bloka. Okupljeni premijeri i predsjednici razmatraju plan kupnje oružja za Ukrajinu korištenjem prihoda od zamrznute ruske imovine. Prijedlog, koji je pripremio visoki predstavnik EU-A za vanjske poslove Josep Borrell, predviđa da 90 posto dodijeljenih prihoda ide u izvanproračunski fond EU-A za vojnu pomoć. Ostalih deset posto bilo bi dodano proračunu EU-A i iskorišteno za jačanje industrijskog kapaciteta Ukrajine za proizvodnju vlastitog naoružanja, najavio je Borrell. Očekivalo se i da će čelnici EU-A također ponoviti poziv ministara vanjskih poslova u veljači na "trenutačnu humanitarnu stanku koja vodi do održivog primirja" u Gazi, navodi se u nacrtu izjave u koju je agencija dpa imala uvid. Prijedlog Komisije za jačanje industrije naoružanja bloka dodjeljivanjem 1,5 milijardi eura za zajedničku nabavu vojne opreme također je tema rasprave.
Također se očekuje i da će čelnici pristati na otvaranje pregovora o članstvu u EU-U s Bosnom i Hercegovinom, nakon preporuke Komisije od 12. ožujka. Unatoč važnosti međunarodnih pitanja, domaći bi problemi ipak mogli omesti čelnike EU-A zbog novih poljoprivrednih prosvjeda. Na posljednjem samitu u veljači briselska četvrt EU-A bila je zaustavljena konvojima traktora. ■