KAKO JE HVARSKI SUPERHEROJ LAVANDERMAN ZAVRŠIO U ZATVORU I O ČEMU JE PRIČAO

Ishodište je njegovih moći u lavandi, jer se davne 1984. godine izložio njezinim parama u jednoj tvornici lavande na Hvaru

STRIP O ZOMBIJU ZAVODNIKU

Udruga Kad-tad i GISKO organizirali su predstavljanje stripa "Lavanderman: zatvorske priče", autora Vinka Barića, Tonija Favera i Ivane Gamulin. O stripu su, u American Corneru, govorili autori Vinko Barić i Toni Faver te redatelj filma "Lavanderman - istina ili mit?" Zvonimir Rumboldt.

Barićevo ruho

“Lavanderman, alias Boris Bunčuga, autentični je i prvi hrvatski superheroj. Ishodište je njegovih moći u lavandi, jer se davne 1984. godine izložio njezinim parama u jednoj tvornici lavande. Od tada je dobio supermoći, no snašlo ga je i prokletstvo da ne može napustiti svoj otok Hvar. Lavandermanov su lik i djelo pratili brojni stripovi i izložbe, a 2009. godine snimljen je i film. 'Zatvorske priče' kraj su Lavandermanova puta i najopsežnije Lavanderman izdanje", govore iz GISKO-A.

Hvaranin i autor Toni Faver otkrio je da je Lavanderman nastao od lutkice. Budući da se na Hvaru često nudila lavanda turistima, Favera je prijateljica zamolila da osmisli zanimljiviji dizajn od vrećice kako bi ih više prodala. Ubrzo je nastala lutka punjena lavandom i postala je hit, a zatim se razvila i ideja o stvaranju stripskog junaka. - Lavanderman nije klasičan superheroj, jer ne može skinuti svoje odijelo ni napustiti otok. U "Zatvorskim pričama" heroj završi u zatvoru i priča policajcu o sjećanjima iz prošlosti, tu govori o putovanju u Njemačku i avanturama s teroristima, o vojsci, kada je bio s Titom na Galebu, i mnogim drugim dogodovštinama. U zatvor mu majka svaki dan nosi jelo jer mu tuđa spiza ne odgovara pa se u stripu nalaze i ilustrirani kulinarski recepti poznate kuharice Ivane Gamulin. Sva jela su istovremeno i zapleti priče, a likovi su doista postojali - to vam je kruta stvarnost, a ne mašta objašnjava Faver.

Poznati hrvatski slikar i crtač stripova Vinko Barić timu Lavandermana pridružio se već u drugom broju. Prema vlastitom scenariju napravio je dvije kratke stranice i ubrzo je odabran kao crtač serijala Zatvorskih priča. Sve epizode koje je nacrtao u proteklih 11 godina objavljene su prošle godine u strip-albumu "Zatvorske priče", koje su sada predstavljene i osječkoj publici.

- Suradnja s pravim, profesionalnim scenaristom i izdanje jednom godišnje značili su ulazak u profesionalni svijet stripa. Prije toga sam radio dosta underground, tako da mi je jako drago što sam se dotaknuo i mainstreama. Pratio sam Faverov detaljni scenarij, koji opisuje prostor i vrijeme, likove i dijaloge. Znao mi je čak poslati i fotodokumentaciju za inspiraciju, po tome bih ilustrirao, uz neke vlastite ideje. Radnja se događa lokalno, pa smo uključili dosta folklornih priča i povijesti, a nakon smrti heroja u planu je i stvaranje stripa o zombi-zavodniku - govori Barić.

Da bi stare epizode u novom, Barićevu ruhu činile smislenu cjelinu, Barić je "Zatvorske priče", strip-album i najnovije izdanje, koje objedinjuje sva prijašnja izdanja Lavandermana, zaokružio dodavši uvodnu i posljednju epizodu. Autor nam otkriva da će jedna epizoda biti ekskluzivno u boji, što će objaviti sa Strip - PREFIKSOM u sljedeća dva mjeseca, a u pripremi je i novi strip "Kapetan Jugoslavija".

Istina ili mit?

Film "Lavanderman - istina ili mit?" iz 2010. prvi je hrvatski film o superheroju. Radnja je smještena na otok Hvar, prati dogodovštine superheroja Borisa Bunčuge i lijepe novinarke koja je stigla na otok u potrazi za pravom istinom o njegovim nadnaravnim sposobnostima. Scenarij je nastao prema stripu Tonija Favera i crtača Vanče Rebca, a film je sniman diljem Hrvatske, uključujući i otok Hvar, Rijeku, Split i Zagreb. Redatelj filma je Zvonimir Rumboldt, a superjunaka Lavandermana igra Damir

Markovina, uz kojega glume Anja Alavanja, Zoran Prodanović Prlja te autori stripa Faver i Rebac.

- Faver je, nakon što je strip planuo, napravio scenarij i odlučili smo pokušati s filmom. Ušli smo potpuno volonterski u tu priču, bez pravog budžeta. Više od godinu dana smo snimali, svi su bili volonteri i bilo nam je malo neugodno zbog toga. Nakon objave HRT je otkupio film i napokon smo dobili neku svotu koju smo mogli podijeliti sudionicima. Uz osnivanje Udruge Kad-tad, organizirali smo i brojne izložbe, napravili druge stripove i filmove, čak i dokumentarac "Pola stoljeća diska". Udruga je jako aktivna, a uz podršku publike i znatno manju podršku institucija ipak uspijevamo preživjeti - ističe Rumboldt. ■

U zatvor mu majka svaki dan nosi jelo jer mu tuđa spiza ne odgovara pa se u stripu nalaze i recepti