JAČANJE KUPOVNE MOĆI GRAĐANA

“Nastavak dvoznamenkastog rasta nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava. U uvjetima snažnog tržišta rada te intenzivnog i ustrajnog rasta potrošačkih cijena od kraja 2021. ne iznenađuje pritisak na rast plaća. Rastom dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. Navedeno se primjećuje i u snažnijoj potražnji za potrošačkim kreditima. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu. Očekujemo da će se uz jenjavanje inflatornih pritisaka realni rast plaća zadržati na prošlogodišnjim razinama”, navode RBA analitičari. “Općenito, uzimajući u obzir cilj monetarne politike od ‘2 %’ s razlogom se razmatra utjecaj snažnog rasta plaća na cjenovne pritiske u gospodarstvu i njihovu dugotrajnost. To je pitanje koje trenutno zaokuplja i nositelje monetarne politike te čini osnovni rizik ne samo naših projekcija nego i projekcija inflacije za europodručje”, stoji u analizi. nominalno viša 13,3 posto u odnosu prema lanjskom siječnju. Prosječna brutoplaća bila je na godišnjoj razini viša 13,1 posto, a iznosila je 1695 eura. Realan rast prosječne mjesečne brutoplaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a netoplaće od ožujka 2023. Prosječna netoplaća viša je realno 8,8 posto u odnosu prema siječnju 2023., a brutoplaća je realno viša 8,6 posto. Medijalna netoplaća iznosila je u siječnju 1059 eura, što znači da je polovini radnika isplaćena netoplaća bila jednaka ili manja od tog iznosa, a drugoj polovini zaposlenika veća. Relativno snažan rast na mjesečnoj razini povezan je i s promjenama u obračunu plaća u sklopu porezne reforme. ■