Glas Slavonije

STANJE KONTROLIRA­NOG KAOSA

- IZV. PROF. DR. SC. MLADEN PUŠKARIĆ

Odluka EU-A o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovin­om bitna je za europsku budućnost BIH, država zapadnog Balkana, ali i za EU jer se zaokružuje iznimno važan prostor, koji u promijenje­nim međunarodn­im okolnostim­a ima velik značenje jer čini vrata jugoistočn­e Europe i poveznicu s Bliskim istokom. Kontrola tog geostrateš­kog prostora i njegov ulazak u zapadne integracij­e omogućit će njegovo zaokruženj­e i potpunu kopnenu i morsku kontrolu Zapada u odnosu prema Rusiji, Turskoj i Iranu. Međutim, naivno je vjerovati da će se otvaranjem pristupnih pregovora riješiti i unutarnja situacija u BIH. Naime, i unutar BIH postoje potpuno različiti interesi konstituti­vnih naroda, kao i inozemnih sila, koji su suprotstav­ljeni - navodi izv. prof. dr. sc. Mladen Puškarić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišt­a u Zagrebu, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:

- Rat na prostoru BIH ostao je nedovršen. Srbijansku agresija na BIH, etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata, genocid u Srebrenici međunarodn­a zajednica nagradila je Ugovorom iz Daytona na polovini teritorija BIH. Na teritoriju stvorenom i etničkim čišćenjem stvorena je posebna teritorija­lna politička jedinica Republika Srpska. Na drugoj polovini BIH stvorena je Federacija BIH, u koju su Hrvati 1994. Sporazumom iz Washington­a unijeli Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, a Bošnjaci teritorij pod kontrolom Armije BIH i Distrikt Brčko. Distrikt je prekinuo teritorija­lni kontinuite­t zapadnog i istočnog dijela Republike Srpske. Stvorena je pravno-politička zajednica triju konstituti­vnih naroda i dvije teritorija­lne političke jedinice. Srbi su nagrađeni državom u državi, a na prostoru Federacije dojučerašn­ji su ratni neprijatel­ji stavljeni u jedan nedorečeni pravno-politički provizorij. Od samog početka kreatori Sprazuma iz Daytona nisu bili iskreni. Stvorili su stanje u kojem su Hrvati, koji su prvi, 1992. godine, krenuli u borbu protiv srbijanske agresije, bili osuđeni na gubitak političkog subjektivi­ta. Zapravo, Hrvati su trebali biti kažnjeni što su spriječili stvaranje velike Srbije, koja je trebala uključivat­i cijeli teritorij BIH, ali i okupirane dijelove Republike Hrvatske. Glavni promotori takve politike bili su Velika Britanija i Francuska, uz prešutnu podršku SAD-A. Situacija se promijenil­a nakon brojnih zločina srpske vojske, sve jačeg pritiska zapadne javnosti i burnih reakcija na srpske zločine, naročito u američkim medijama. Dolazak na vlast u SAD-U administra­cije predsjedni­ka Billa Clintona značio je odmak od politike stvaranja velike Srbije i potrebu rješavanja oružanog sukoba. Od samog početka Hrvatima je bio namijenjen status gubitnika, iako pobjednika u ratu. Snažan instrument u provođenju takve politike bio je Sud u Haagu. Njegova osnovna misija nije bila kažnjavane zločina i ostvarenje pravde. Sudište je bilo instrument pritiska za ostvarenje političkih ciljeva zapadnih sila. Nije slučajno što su prvi procesi za osumnjičen­ike za ratne zločine bili organizira­ni protiv vojnih i političkih čelnika Hrvata u BIH. Bošnjacima je bila namijenjen­a uloga žrtve, što traje do danas. Srbi su dobili Republiku Srpsku i nije im bio problem izručiti osumnjičen­ike, jer su unatoč zločinima i vojnom porazu ostvarili svoj strateški cilj - etnički očišćenu Republiku Srpsku.

Proces dekonstitu­iranja Hrvata u BIH započeo je američki diplomat, voditelj misije OESS-A u Bosni i Hercegovin­i Robert Berry. Barryjevi amandmani su naziv za Odrebe pravila i propisa Privremeno­g izbornog povjerenst­va, koje uređuje izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BIH. Njima je omogućeno da izaslanike u Domu naroda Federacije Parlamenta BIH bez obzira na njihovu nacionalno­st mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinam­a županija-kantona Federacije BIH. Ti su prijedlozi usvojeni ne slučajno 14. listopada 2000., kada je došlo i do promjene vlasti u Republici Hrvatskoj. Barryjevim amandmanim­a započeo je proces narušavanj­a konstituti­vnosti Hrvata u Bosni i Hercegovin­i, koji pod patronatom međunarodn­e zajednice traje do današnjih dana. Tim promjenama omogućeno je Bošnjacima da Hrvatima biraju zastupnike u Domu naroda Federacije BIH. Tim promjenama Bošnjacima je 2001. godine omogućeno formiranje vlade Federacije, tzv. Alijanse, bez stranaka koje su osvojile više od 90 % hrvatskih glasova na izborima.

Upravo su visoki predstavni­ci na temelju tzv. Bonskih ovlasti mijenjali Daytonski ugovor na štetu Hrvata. Cilj njihovih aktivnosti, usklađen s međunarodn­om zajednicom, bio je pretvaranj­e Hrvata iz statusa konstituti­vnog naroda u nacionalnu manjinu. Pritom ti koji su to zamislili nisu bili opterećeni činjenicom da je mijenjanje međunarodn­og ugovora kao što je Daytonski bez suglasnost­i stranke potpisnice Ugovora, Hrvata iz BIH, suprotno međunarodn­om pravu i njegovo grubo kršenje. Zato nije iznenađenj­e da se ni danas predstavno­ci institucij­a EU-A, kao ni političari bitnih zemalja članica EU-A, u najavljeno­m procesu pridruživa­nja BIH EU-U ne zauzimaju i ne podržavaju promjenu izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućio vraćanje prava zajamčenih Daytonskim ugovorom. Republika Hrvatska treba se zauzimati i činiti sve da se Hrvatima vrate oduzeta prava i da se poštuju odredbe Daytona koje BIH definiraju kao zajednicu triju ravnopravn­ih konstituti­vnih naroda i dvaju entiteta, Federacije BIH i Republike Srpske.

Današnju situaciju u BIH možemo definirati kao stanje kontrolira­nog kaosa, koji su stvorili i održavaju međunarodn­i čimbenici. Ulazak BIH u Europsku uniju bez promjena izbornog zakona, koji je svjesno i ciljano napravljen na štetu Hrvata u BIH, doveo bi Hrvate u BIH u položaj nacionalne manjine, što se ni pod koju cijenu ne smije dopustiti. Tu je velika politička odgovornos­t čelnika Hrvata u BIH, ali i svih političkih struktura u Republici Hrvatskoj. Opstanak Hrvata u BIH i njihov status konstituti­vnog naroda od strateškog je značenja za sigurnost i budućnost Republike Hrvatske. U provođenju i borbi za ostvarenje tih ciljeva bitan je jedino interes Hrvata u BIH i Republike Hrvatske sukladno s međunarodn­im pravom i izvornim Daytonskim ugovorom. ■

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia