Kupno kasnili su prošle godine % putnika više
Dova na dionicama pruga, odgovaraju iz HŽPP-A
cirane pruge.
“U sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. - 2026. nabavlja se baterijski i elektrobaterijski vlak te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija, od kojih će dva biti u kolodvorima Osijek i Virovitica. Vlakovi bi u prometu trebali biti do kraja ove godine. Usto, u sklopu zajma EUROFIMA-E bit će nabavljeno sedam novih dizelsko-električnih motornih vlakova koji će voziti u regionalnom prijevozu, s isporukom u 2025., a u sklopu zajma Europske investicije banke još četiri baterijska i četiri elektrobaterijska vlaka, s isporukom u 2027. Do 2032. planira se nabava još 46 novih vlakova s pogonom na zelene tehnologije za neelektrificirane pruge", najavljuju iz HŽPP-A.
Vozni red
Naglašavaju da, u skladu sa zaključcima hrvatske Vlade, HŽPP provodi pilot-projekte besplatnog prijevoza djece i učenika te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina, kao i povoljnijeg prijevoza redovitih studenata, koji po cijeni od 9,95 eura za mjesečnu kartu mogu putovati neograničeno.
Budući da u Hrvatskoj dnevno prometuju 632 putnička i 102 teretna vlaka iznimno je važno uspješno organizirati održiv vozni red za sve njih, pogotovo u uvjetima radova na prugama. O tome se razgovaralo i na konferenciji koju je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), na kojoj je rečeno da je u 2023. u Hrvatskoj bilo 19 željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu, od kojih je 13 bilo aktivno, a u putničkom su trenutačno registrirana dva prijevoznika. Svi oni susreću se s različitim izazovima na tržištu, a jedan od većih je i poštovanje voznog reda. Istaknuta je važnost voznog reda u putničkom prijevozu s naglaskom na točnosti, učestalosti i dobroj povezivosti svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, a u teretnom je prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza, što je izuzetno teško u ovo vrijeme velikih infrastrukturnih radova. Dok prijevoznici ističu problem planiranja zatvaranja pruga i nedostatak mjesta za privremeno zaustavljanje vlakova, također se naglašava kako često izostaje komunikacija prema putnicima, što je ključno
O kašnjenju vlakova i razlozima kašnjenja upitali smo i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM), iz koje su nam kazali kako analize redovitosti putničkih vlakova pokazuju da svaki vlak u Hrvatskoj kasni prosječno 15 minuta. “Ako se razvrstaju vlakovi po minutama kašnjenja, onda 91 posto vlakova kasni više od 15 minuta, po čemu smo najlošiji u Europi. Prosječno četvrtina ukupnog broja vlakova s prijevozom putnika u RH kasni više od pet minuta, a ako se uzmu u obzir sva kašnjenja, onda je to i više od 50 posto vlakova. Prosječno kašnjenje svih zakasnjelih vlakova s prijevozom putnika iznosi oko 14 minuta po vlaku, a udjel vlakova koji kasne više od 60 minuta ispod je jedan posto”, podatci su koje je HAKOM objavio na nedavnoj konferenciji “Po kojem voznom redu vozimo?”. pri radovima na pruzi, kada se organizacija prijevoza mijenja i putnicima nije više dostupna razina usluge i kvaliteta koju su imali prije radova. Član Uprave HŽ-A Infrastrukture Darko Barišić na konferenciji je podsjetio da su za brzu, modernu i efikasnu željeznicu opravdana sva gradilišta diljem željezničke mreže. "Kratkoročni problemi zbog radova jesu kašnjenja vlakova, smanjene brzine, posebne regulacije prometa, ali bez toga nema dugoročnog boljitka. Izrada voznog reda u takvom kontekstu golem je izazov, ali ulažemo sve napore kako bismo zadovoljili sve uključene dionike", poručio je. Iz HAKOM-A poručuju da unutar svojih ovlasti aktivno potiču željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture na optimalno organiziranje prometa i pružanje usluga na tržištu. Iz ureda Uprave HŽPP-A navode da, u skladu sa Zakonom o željeznici, prilikom izrade nacrta voznog reda provode javna savjetovanja, na koja svoje prijedloge šalju jedinice lokalne i regionalne samouprave te građani. Vozni red nastoji se maksimalno prilagoditi svakodnevnim putnicima, prvenstveno potrebama učenika i radnika, zaključuju u HŽPP-U. ■