Predstavljen “Misal po zakonu rimskog dvora”

U povodu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Donjem Miholjcu organizirao je predavanje pod nazivom ''Svojim se diči! – Povijest hrvatske tiskane knjige''. Predavanje u Župnom pastoralnom centru ''Ivan Vajda'' Župe sv. Mihaeala arknađela u Donjem Miholjuc održala je Matea Sesar, asistentica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavačica je govorila o povijesti tiskarstva u svijetu i širenju u Europi, a nakon toga o tiskanju hrvatskoglagoljskih knjiga i hrvatskim tiskarama, ističući knjigu "Misal po zakonu rimskog dvora", koja je otisnuta 1483. godine, tri desetljeća nakon što je Johannes Gutenberg otisnuo prvu tiskanu knjigu na svijetu, Bibiliju. “Misal po zakonu rimskog dvora" prva je hrvatska tiskana knjiga i prvi misal u Europi koji nije tiskan na latinici. Otisnut je uglatom ili hrvatskom glagoljicom s tekstom na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Ne zna se ni u koliko je primjeraka tiskan 'Misal po zakonu rimskog dvora', a sačuvano je 11 nepotpunih primjeraka. Sačuvani primjerci čuvaju se u Hrvatskoj i inozemstvu. Po dva primjerka čuvaju se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a po jedan primjerak u Franjevačkom samostanu sv. Ksavera u Zagrebu i u Dominikanskom samostanu u Bolu na otoku Braču. Dva primjerka čuvaju se u knjižnici u Vatikanu, a po jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, u ruskoj Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu i u austrijskoj Nacionalnoj knjižnici u Beču.

- 'Misal po zakonu rimskog dvora' naziv je hrvatskoga glagoljskoga Prvotiska, koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo i završeno. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljicom svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća - rekla je Sesar, koja je predstavila i ostale glagoljske knjige. Istaknula je kako su prva hrvatska tiskana izdanja bila ponajprije u službi bogoslužja i duhovne izgradnje, a uz misale to su bili brevijari, časoslovi te zbirke propovijedi.

Na predavanju se govorilo i glagoljaškim tiskarama koje su djelovale u Rijeci i Senju. Osnivač Senjske glagoljske tiskare u kojoj je tiskano sedam glagoljskih djela bio je senjski kanonik Blaž Baromić. Riječku glagoljsku tiskaru osnovao je Šimun Kožičić Benja, zadarski plemić i modruški biskup. Na književnom susretu potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Donjem Miholjcu Zrinka Jurčević podsjetila je kako se 14. ožujka obilježava Dan hrvatske himne. Naime, tog je datuma 1835. godine, u desetom broju glasila Danica, hrvatski plemić zagorskih korijena Antun Mihanović objavio stihove Horvatska domovina. Pjesma Horvatska domovina 1891. godine proglašena je hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino, a dvije kitice uglazbio je Josip Runjanin. S.fridl ■

To je prva hrvatska tiskana knjiga i prvi misal u Europi koji nije tiskan na latinici