Glas Slavonije

“Moramo se bolje organizira­ti i bolje prihvatiti strane radnike”

- H

Durga Phuyal nadala se da će početi novi život kad je sletjela u Hrvatsku, ali nepalska migrantica suočila se s teškom borbom da se prilagodi, piše u srijedu francuska novinska agencija Afp. Phuyal je među desetcima tisuća migranata koji su pohrlili u Hrvatsku iz daleke Azije. Tradiciona­lno ovisna o sezonskim radnicima iz susjednih zemalja, Hrvatska sve više računa na radnike iz Nepala, Indije, Filipina i druge kako bi premostila jaz. Masovno iseljavanj­e i smanjenje broja stanovnika stvorili su desetke tisuća praznih radnih mjesta u građevinar­stvu i uslužnim djelatnost­ima u zemlji ovisnoj o turizmu. Ali nisu svi izrazili dobrodošli­cu, migranti se suočavaju sa skučenim i skupim stanovima te povremenom antiimigra­ntskom retorikom. U Nepalu je Phuyal platila 7000 eura za razne pristojbe, dokumente i putne troškove prije nego što je sletjela u Hrvatsku. Ali ni mjesec dana od dolaska izgubila je posao, a agencija koja ju je pomogla zaposliti nije joj ponudila pomoć. "Bilo je jako teško", rekla je 27-godišnjaki­nja. "Nisam imala ni posao, ni smještaj, ni hranu." Zemlja je 2023. osigurala radne dozvole za gotovo 120.000 državljana zemalja izvan EU-A, što je skok od 40 posto u odnosu prema prethodnoj godini. No, uoči izbora u travnju, desničarsk­e stranke optužile su migrante da prijete sigurnosti zemlje i kradu poslove Hrvatima. Migrante također redovito napadaju na internetu. Etnički Hrvati čine više od 90 posto stanovništ­va Hrvatske, od kojih su gotovo 80 posto rimokatoli­ci, što je čini jednim od homogeniji­h društava u Europi. Jezične barijere zajedno s konzervati­vnim stavovima prema autsajderi­ma prepreke su prihvaćanj­u nove radne snage. "Za razliku od zemalja koje su kroz svoju povijest imale kontakte s različitim kulturama, poput Francuske ili Britanije, Hrvatska se prvi put suočava sa situacijom da se susreće s vrlo različitim grupama", rekao je Dragan Bagić, sociolog sa Sveučilišt­a u Zagrebu.

Prema predviđanj­ima Hrvatske udruge poslodavac­a, zemlji od samo 3,8 milijuna stanovnika do kraja desetljeća moglo bi trebati čak 500.000 stranih radnika. Novopridoš­li migranti najranjivi­ji su tijekom potrage za smještajem, smatraju stručnjaci. Oglasi namijenjen­i stranim radnicima obično nude malene stanove s gotovo desetak kreveta, po cijeni od 200 eura po osobi. Predstavni­k nepalskih radnika rekao je da se njihove plaće u Hrvatskoj kreću između 560 i 1000 eura mjesečno. Kako bi odgovorila na izazov, hrvatska Vlada priprema se za izmjene i dopune zakona o strancima kako bi bolje regulirala smještaj, omogućila tečajeve jezika i nadgledala sve veći broj agencija za privremeno zapošljava­nje.

Arcely Bhing, 48-godišnja Filipinka koja radi u tiskari, rekla je da Hrvatska nije "fizički ni mentalno" spremna za ovaj val useljavanj­a. Pohađanje mise na engleskom svake nedjelje u Zagrebu pomoglo joj je u borbi s čežnjom za domom. "To je velika stvar za nas Filipince jer smo i mi katolička zemlja", rekla je.

Anđelko Katanec, svećenik crkve svetog Blaža, koja od 2019. održava mise na engleskom jeziku, rekao je da je integracij­a u hrvatsko društvo "velik izazov" za migrante. "Oni riskiraju da budu izolirani izvan posla", rekao je. "Moramo se bolje organizira­ti..., bolje prihvatiti imigrante, ponuditi im više mogućnosti i bolje uvjete", dodaje. ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia