Gospodarstvo će ove godine porasti za tri posto

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije nego što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću, objavljenom u utorak. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast prema stopi od 2,6 posto. U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi prema njihovim prognozama porasti za 2,7 posto.

Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, sa 4,2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3,7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2,2 posto. Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1,5 posto. Jesenas su predviđali manjak od 0,4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini od 0,9 posto. Blago su, pak, snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0,1 postotni bod, na 5,8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5,5 posto.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo za 0,8 posto, izračunali su u MMF-U, snizivši za 0,1 postotni bod prognozu iz siječnja. U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,5 posto, 0,2 postotna boda slabije nego što su pokazivale zimske projekcije. U skupini “velikih” gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1,9 posto, još snažniji nego su bili predviđali početkom godine. Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0,7 posto, nešto blaži nego što su očekivali u siječnju. Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0,5 na samo 0,2 posto. ■

Utorak i srijeda do 19 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta, u Hrvatskoj su vrijeme izborne šutnje u kojem je zabranjena svaka promidžba. Srijeda, 17. travnja, neradni je dan, neće raditi vrtići i škole, a bolnice će uglavnom odrađivati samo hitne slučajeve. O tome kako se Državno izborno povjerenstvo (DIP) pripremilo za ove parlamentarne izbore u neuobičajenu srijedu razgovarali smo sa Slavenom Hojskim, glasnogovornikom i članom DIP-A. Tehničke pripreme za izbore posve su završene, listići tiskani u Narodnim novinama i upućeni na odredišta, rekao je. "Najprije su logično poslani u najudaljenije svjetske destinacije gdje se održavaju hrvatski parlamentarni izbori - to su Sjeverna i Južna Amerika te Australija. Potom su poslane i prema europskim zemljama, gdje se izbori također odvijaju. Kada je riječ o Hrvatskoj, tu su svi birački listići na svojim destinacijama i sve je spremno za izbore", kaže Hojski. U utorak poslijepodne i uvečer završno su se uređivala biračka mjesta kako bi u srijedu, na izborni dan, sve doista spremno dočekalo birače.

Do 22 sata 50 posto

DIP je nedavno izvijestio da će provedbu izbora za Hrvatski sabor nadzirati 5333 promatrača, što je oko 3100 manje nego na parlamentarim izborima u srpnju 2020. godine, dakle gotovo dvostruko manje. Na pitanje kako to objašnjava, Hojski kaže da mu je doista teško odgovoriti zašto je promatrača toliko manje. "Sa strane Državnog izbornog povjerenstva mi smo imali otvorenu mogućnost da nam se svi takmaci jave, tj. da se jave općinskim, gradskim i izbornim povjerenstvima svojih izbornih jedinica te prijave svoje promatrače. Očito je takva bila njihova procjena. S obzirom na to da imaju biračke odbore koji su višestranački, očito su smatrali kako je to dovoljna kontrola u ovom slučaju. Naime, od 10 članova biračkih odbora samo su dva člana - predsjednik i potpredsjednik nestranački, a od ostalih osam, prema prošlom sastavu Sabora, četiri predlažu većinske stranke, a četiri oporbene. Oni su tako procijenili, ali teško mi je s pozicije DIP-A reći zašto je ovaj put došlo do tolikog smanjenja broja prijavljenih promatrača", kaže Hojski. To su promatrači onih čije su kandidacijske liste prihvaćene, odnosno kandidata u 12. izbornoj jedinici, kao i nevladinih udruga koje su registrirane za promatranje izbora i praćenje ljudskih prava u Hrvatskoj, dodaje naš

Snimili smo prvi put i devet webinara koji su na stranici DIP-A - kratkih videoklipova u kojima podsjećamo birače na određene stvari, primjerice što je potrebno za identifikaciju na biračkom mjestu i kako pravilno trebaju zaokružiti željeno na svom listiću. sugovornik. Iz svega proizlazi da je na smanjeni broj promatrača isključivo ovaj put ne osobita zainteresiranost političkih stranaka - DIP na to ničim nije utjecao.

Hojski ističe da, kada je riječ o vremenu objavljivanja rezultata izbora - onoga što kandidate, birače i medije jedino i zanima - DIP će početi "puštati" rezultate parlamentarnih izbora na svojim mrežnim stranicama u srijedu poslije 21 sat, a osvježavat će se svakih 15 minuta novim podacima. Dakle, dodaje, na njihovoj internetskoj stranici moći ćete u realnom vremenu pratiti kako se obrađuju biračka mjesta. Prema nekim posljednjim procjenama, moguće već poslije 22 sata bi trebalo biti obrađeno i oko 50 posto glasova na biračkim mjesta. Do ponoći, pretpostavlja, već oko tri četvrtine njih, što će već biti vrlo relevantni rezultati te davati i osnovne konture onoga što bi trebao biti konačni broj zastupnika koje će pojedine liste za Hrvatski sabor na izborima osvojiti. No, kako je puno onih koji su u anketama u različitim izbornim jedinicama po broju glasova oko izbornog praga od 5 posto, ponegdje će zasigurno trebati čekati i do posljednjih glasova koji u pojedinim izbornim jedinicama budu izbrojeni.

Prigovora uobičajeno

Državno izborno povjerenstvo imat će svoju konferenciju za novinare 18. travnja, poslije 14 sati. Tijekom izborne noći su, kaže Hojski, ukinuli konferencije za novinare s obzirom na to da na internetu objavljuju rezultate u realnom vremenu. "Nekad je to bila šutnja do kraja dana, pa se išlo s rezultatima u ponoć. Sada za to nema potrebe, svima su rezultati dostupni u realnom vremenu", podsjeća. Kada je riječ o prigovorima