Umjetna inteligencija neka će radna mjesta ukinuti, ali će i stvoriti druga

na ono što su pojedine političke stranke, nezavisne liste ili kandidati radili tijekom kampanje, glasnogovornik DIP-A kaže da je bio uobičajeni broj prigovora, a najviše su prigovarale "ove, uvjetno rečeno, manje stranke koje su imale prigovore na zastupljenost u medijima, da ih se zaobilazi i u nekim anketama, snimljenim emisijima i praćenju njihovih promidžbenih aktivnosti". Bilo je, ističe, kao i uvijek, prigovora na određene profile na društvenim mrežama, na korištenje resursa države, a dio građana je prigovarao i na postupanje predsjednika Republike u kampanji, odnosno na njegovo nepoštovanje upozorenja Ustavnog suda. Isto tako je bila upita i oko neradne srijede i priopćenja, tj. uputa poslodavcima, kako će se sve organizirati da svi stignu glasovati, tj. da svakako omoguće svim biračima da prije zatvaranja biračkim mjesta stignu glasovati - i time ispune svoju građansku dužnost, naravno, ako to žele. "Mi možemo samo pozvati da se ljudima omogući ostvarivanje biračkog prava, nije na DIP-U da utvrđuje dosege tog neradnog dana. To su, koliko sam čuo, rješavali poslodavci s Ministarstvom gospodarstva i nadam se da je u najvećoj mjeri riješeno", dodaje. “Snimili smo prvi put i devet webinara koji su na stranici DIP-A - kratkih videoklipova u kojima podsjećamo birače na određene stvari, primjerice što je potrebno za identifikaciju na biračkom mjestu ili kako pravilno zaokružiti željeno na glasačkom listiću. Napravili smo također i jedan medijski iskorak, spot kraći od dvadesetak sekundi, gdje pozivamo sve birače da iskoriste svoje biračko pravo, a koji završava sa ‘Vidimo se na biralištu’. Očekujemo što veći odaziv, da birači iziđu na izbore i glasuju za one za koje misle da zaslužuju njihov glas”, zaključuje Hojski. ■

Digitalna tran- radna mjesta, ali i, kao i drusformacija ključ- ge inovacije, stvoriti nova. na je za razvoj Doko Jelušić smatra i da je Hrvatske, kao stoga važno nastaviti s razvoi primjena inojem digitalne infrastruktuvacija i umjetne inteligencije re, kao i vještina te digitalnih (UI), jer se time može podiusluga i u privatnom i javnom ći produktivnost i konkurensektoru, ali i digitalne ukljutnost poduzeća, poručila je čenosti i da tehnologija bude direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (Amcham) Andrea Doko Jelušić s konferencije "Digitalna Hrvatska 2030.". Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji Amchama okupile su se brojne članice te komore, predstavnici vlasti i raznih institucija, a osim o digitalnoj transformaciji raspravili su i trendove s Ui-jem, "machine learninga" (ML) ili strojnog učenja te inovacija, na što su, kako kaže Doko Jelušić, fokusirane globalne kompanije. "Željeli bismo da budu svjesne da se tu radi i o jednom prijelomnom trenutku u smislu uvođenja Ui-ja u poduzeća. To će potencijalno ugroziti neka dostupna svima.

Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Karlo Ressler naglasio je da je zbog potrebe reguliranja Ai-ja kao središnje tehnologije u digitalnoj transformaciji ekonomije i društva, Eurpska komisija predložila, a EP 2024. usvojio Uredbu o umjetnoj inteligenciji. "To je prvi put ne samo u Europi nego i globalno da se uspostavlja temeljna pravila na način stupnjevanog rizika, da primjena Ui-ja koja predstavlja veći sigurnosni rizik zahtijeva i veće standarde usklađenosti. Ideja je postići da se na temelju europske regulative dogodi jedan širi tzv. briselski efekt, da i one kompanije koje nemaju sjedište u Europi prihvate ta pravila kao globalna", naglasio je Ressler te dodao da je uredba obvezujuća za sve članice EU-A. Predsjednica uprave tvrtke Poslovna inteligencija Lidija Karaga rekla je kako UI otvara mnoga vrata i sve više poduzeća i u Hrvatskoj traži načine kako je upotrijebiti. "Podatke koje neka tvrtka ima mora tretirati kao i bilo koju svoju drugu imovinu te ih mora održavati, kao i strojeve. Sveobuhvatno upravljanje podacima ključno je za primjenu Ui-ja. Za kvalitetu i upravljanje podacima treba imati posebnu odgovornu osobu i tim, da se znanje o upravljanju njima stalno podiže. O tome ovisi koliko će biti koristi od umjetne inteligencije", kaže.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić ističe da Hrvatska dobro napreduje u digitalizaciji i prema standardima europskog Digitalnog desetljeća, jer je ojačana državna informacijska infrastruktura i donesena digitalna strategija, program kako ćemo sudjelovati u dostizanju digitalnih ciljeva EU-A. Važnim vidi i što je prije dva tjedna prihvaćeno i konačno izvješće RH, čime je ispunjen i jedan od ciljeva pristupanju OECD-U. "Da bi digitalna transformacija bila uspješna, građani moraju prihvatiti digitalne tehnologije, a s obzirom na to da digitalne vještine u Hrvatskoj ima više građana nego što je prosjek EU-A te se sada više od 55 posto koristi e-uslugama, to ohrabruje i na dobrom smo putu", rekao je Gršić.

■

Andrea Doko Jelušić: UI je važan jer može donijeti i od 17 do više od 30 posto rasta produktivnosti