Oštar pad prihoda Ericssona

Švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson izvijestio je u utorak o oštrom padu prihoda u prvom tromjesečju, istaknuvši slabiju potražnju u Aziji i Sjevernoj Americi. U razdoblju od siječnja do ožujka Ericssonov netoprihod bio je 15 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, kliznuvši na 53,33 milijarde švedskih kruna (4,61 milijardu eura). U ključnom odjelu opreme za mreže smanjio se za 19 posto, odražavajući smanjena ulaganja telekomunikacijskih tvrtki. U 2023. bio je potonuo za 11 posto, uz upola slabiji rezultat u Sjevernoj Americi. Najsnažnije je na početku godine pao netoprihod u jugoistočnoj Aziji, Oceaniji i Indiji, za 38 posto. Znatan pad kompanija je bilježila i u Sjevernoj Americi, za 18 posto. Netodobit skočila je pak u prvom tromjesečju za 66 posto, na 2,6 milijardi švedskih kruna. Kompanija navodi da je u prvom tromjesečju zabilježila jednokratni prihod od 1,9 milijardi kruna, istaknuvši rješenje pravnog spora. Kada se isključe troškovi restrukturiranja, dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je za sedam posto, na 4,3 milijarde kruna. U ovoj godini Ericsson očekuje troškove restrukturiranja u rasponu od tri milijarde do četiri milijarde švedskih kruna. U siječnju financijski direktor Carl Mellander najavio je da će i u ovoj godini smanjivati troškove, dodavši da bi mjere mogle uključivati i otkaze. Krajem ožujka objavili su da će otpustiti oko 1200 zaposlenika u matičnoj kompaniji u Švedskoj. Prije otprilike godinu dana švedska tvrtka bila je najavila da će globalno ugasiti oko 8500 radnih mjesta, uključujući oko 1400 u Švedskoj. Prema podatcima iz izvješća o rezultatima poslovanja u 2023., smanjili su broj zaposlenih za 5500, od čega oko 500 u Švedskoj. Dobavljači telekomunikacijske opreme očekuju izazovnu godinu zbog posustajanja prodaje u Sjevernoj Americi i mogućeg sporijeg rasta u Indiji. Ericsson očekuje daljnji pad na tržištu RAN 5G mreža, bar do kraja godine, jer su kupci i dalje oprezni pri ulaganjima. Izdvajaju i kontinuiranu "normalizaciju" kapitalne potrošnje u Indiji. ■

Krize se nižu jedna za drugom i ne nazire im se kraj: pandemiju koronavirusa pratila je golema inflacija, bankrot velikih poslovnih igrača i geopolitički sukobi. Nažalost, tvrtke se moraju pripremiti za još toga. Prognoze sugeriraju da bi sljedećih šest godina, do 2030., za tvrtke moglo postati najtežom fazom proteklih desetljeća. Samo oni koji gledaju unaprijed i pozicioniraju se kako bi iskoristili mogućnosti koje nude umjetna inteligencija (UI), nove tehnologije, održivost i strateška otpornost preživjet će u sljedećem desetljeću.

Društvo se mijenja, a tako i gospodarstvo – a tvrtke bi trebale ići u korak s time. Godina 2030. doći će brže nego što mislimo. Tvrtke i menadžeri koji žele osigurati svoje poslovanje za budućnost više ne mogu čekati s traženjem prilika na sjecištu dvaju valova, digitalizacije i interneta s jedne strane i održivosti s druge strane. Postoji puno mogućnosti koje tek čekaju da ih se istraži – bolje prije nego poslije.

Dio je to analize koju su pripremili dekanica WU Executive Academy Barbara Stöttinger i stručnjak za strategiju i održivost Vladimir Preveden, gdje su se, između ostalog, dotaknuli temeljnih razloga takve situacije i potencijalnih rješenja koja će tvrtkama pomoći da posluju dobro i nakon 2030. godine.

“Tvrtkama i njihovim menadžerima teško je strateški razmišljati o budućem razvoju te prilikama i rizicima koje će donijeti", kaže Barbara Stöttinger. To je razlog više da se pripremimo za strukturne promjene koje su pred nama. "Nadolazeće godine uzdrmat će stvari do srži", upozorava Stöttinger. Stoga je krajnje vrijeme da tvrtke, a posebno najviši, "C-suite", menadžment, poduzmu nešto ako žele ostati relevantni i u budućnosti.

Promjena paradigme

Što stoji iza te promjene? Stručnjak za strategiju i održivost te predavač programa "ESG i održivost" pri WU Executive Academy, Vladimir Preveden, objašnjava kako se trenutno nalazimo usred petog i šestog vala razvoja od početka industrijske revolucije. - U prva četiri vala društvo se susrelo s mehanizacijom, slavio se parni stroj i dogodio se uzlet industrijske proizvodnje, kao i

Digitalizacija i internet imali su transformativan učinak na društvo kao ni jedan drugi razvoj prije

uzlet industrija poput elektronike, telekomunikacija i zrakoplovstva. Otprilike od 1985. godine tvrtke jašu na petom valu: digitalizacija i internet imali su transformativan učinak na gospodarstvo i društvo kao ni jedan drugi razvoj prije. Već smo nekoliko godina usred šestoga vala: održivost i zaštita klime u središte su pozornosti stavile zelene teme i učinile nas svjesnijima društvene pravde. Svaki novi val potaknuo je temeljnu reorganizaciju vrijednosti, što je zauzvrat promijenilo strukturu društva – a s njom i strukturu gospodarstva - objašnjava Preveden.

Ti su valovi također doveli do novih oblika tvrtki: digitalizacija i internet su, primjerice, izrodili velike tehnološke tvrtke kao što su Amazon, Apple, Google, Meta, Microsoft i OpeNAI. Trenutno preklapanje dvaju najnovijih valova proizvest će slične učinke. Spomenuta transformacija vrijednosti, dodaje Preveden, obično se događa u obliku slova S. U početku je jedva primjetna, ali zatim naglo ubrzava, ostavivši tvrtke iznenađenima. Takav će razvoj vjerojatno biti i u sadašnja dva vala. "Iako nam je to teško shvatiti, jer naši mozgovi imaju tendenciju razmišljati na linearan način, ovaj je razvoj važna lekcija za tvrtke. Kako bismo ostali na vrhu ili, u najmanju ruku, bili dio igre, umjesto da spavamo na lovorikama, moramo predvidjeti prilike za naše poslovanje, koje će vjerojatno proizići iz preklapanja dvaju trenutnih valova. U tom smislu dva će područja biti posebno zanimljiva u idućih šest godina", kaže Vladimir Preveden. Podudarnost dvaju valova čini sadašnju situaciju specifičnom, ali u isto vrijeme složenom i zahtjevnom za strateško upravljanje. Stöttinger i Preveden identificirali su četiri glavna tehnološka razvoja koja će vjerojatno potaknuti transformaciju u godinama koje dolaze.

Kvantno računarstvo

Po čemu su kvantna računala posebna?

Ona uopće ne rade kao naše prosječno računalo. Dok bitovi u tradicionalnom računalu prepoznaju samo 0 i 1, takozvani kvantni bitovi (ili qubits) poznaju stanja između 0 i 1 te, zahvaljujući preklapanjima, mogu biti u više stanja istovremeno. To neizmjerno ubrzava izračune. Prema predviđanjima, takva će superračunala biti spremna za masovnu proizvodnju do 2030. godine, što također znači da će do tada postati i pristupačna. "To će imati golem utjecaj na metode simulacije, analize podataka, modele predviđanja, prognoze i mnogo drugih područja", kaže Preveden. Također će naglavačke okrenuti sve što smo