Brojni strani radnici žive u lošim uvjetima, rade za minimalnu plaću
Brojni strani radnici u Hrvatskoj rade za minimalnu plaću, ne mogu pronaći smještaj ili žive u neadekvatnim prostorima, a postupak priznavanja diplome za one visokoobrazovane je predug i kompliciran, ističu iz Isusovačke službe za izbjeglice. "Osim migranata, izbjeglica i raseljenih osoba sve češće nam se obraćaju i strani radnici jer njihova situacija nije mnogo drugačija. Oni, nažalost, nisu toliko u fokusu niti su u mogućnosti izraziti svoje teškoće, izazove s kojima se susreću, pa i kršenje radnih prava", rekao je na konferenciji za novinare pater Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi. Rad za minimalac, često bez jasnog ugovora, i neispunjavanje obveza sa strane poslodavaca ili agencija samo su neki od problema koji muče strane radnike, upozoreno je u povodu Međunarodnog praznika rada. "U Hrvatskoj je jako teško pronaći smještaj ako si stranac. Mnogi ljudi a priori ne žele iznajmiti svoj stan strancu, a drugi su spremni iznajmiti svoje prostore, ali samo većem broju stranaca, čime ti prostori postaju neadekvatni za njihov smještaj", kazao je.
Mnoge su osobe bile prisiljene ostaviti svoju djecu u zemljama iz kojih su otišle, a dolazak djece, odnosno spajanje obitelji, također je nešto što hrvatski propisi otežavaju. Perica je naveo primjer dvoje roditelja iz DR Konga čije petero djece živi s bakom u ratnoj zoni na granici s Ruandom. "Da bi ih doveli, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju stranaca, moraju platiti 1000 eura po djetetu za godinu dana, ukupno 5000 eura. Jasno da im njihova plaća to ne omogućuje", rekao je. Među stranim radnicima ima i visokoobrazovanih osoba, ali su prisiljene obavljati poslove ispod svojih kvalifikacija jer je postupak priznavanja diploma sa stranih sveučilišta vrlo spor i zahtijeva niz dokumenata, do kojih je ponekad nemoguće doći. "Moje je sveučilište u Hersonu, koji je bio po okupacijom, u jako teškoj situaciji. Htjela bih raditi kao psiholog u Hrvatskoj i pomagati ne samo ukrajinskoj djeci nego i svima", kaže Valerija Movenko iz Ukrajine, koja trenutno radi kao dječji psiholog u Isusovačkoj službi za izbjeglice.
“U Hrvatsku sam došla prošle godine. Diplomirala sam poslovni menadžment i administraciju, trenutno radim na poslovima čišćenja, a uz to pomažem drugim ljudima iz Afrike. To su ljudi koji su mnogo propatili jer godinama žive vrlo niskim standardom", ističe Helena Da Costa Brinco iz Angole. Yordan Oliver Vega s Kube također želi raditi ovdje, no problem mu je što je odustao od zahtjeva za azil kada je dobio posao, pa je pravo boravka stekao na temelju radne dozvole. Međutim, dozvola je istekla, a MUP mu odbija izdati novu. "Rečeno mi je da moram napusti zemlju. To mi teško pada jer želim ostati ovdje, tu imam prijatelje i novi život. Čekam već pet mjeseci rješenje te situacije", kazao je. Prema Zakonu o strancima, moguće je raditi na temelju radne dozvole čak i ako je netko odustao od zahtjeva za azil, rekao je pater Perica, koji se nada da će skore izmjene zakona dovesti do određenih poboljšanja. Upozorio je i na problem rasizma spram osoba iz Afrike i Latinske Amerike, a riječ je, kaže, o dobronamjernim ljudima i vrijednim radnicima. ■
“Diplomirala sam poslovni menadžment i administraciju, a trenutno radim na poslovima čišćenja”