PROMJENA NAČINA ŽIVOTA I ODGOJA

Specijalistica dječje adolescentne psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin Valentina Bosilj Roki ispričala je o pacijentici koja je prošla socijalnu tranziciju. “Ta 13-godišnja djevojčica je 2021. došla zbog drugih problema funkcionalne prirode, no nakon devet mjeseci ambulantnog praćenja pojavio se njezin problem s rodnim identitetom. Deklarirala se kao ‘nebinarna osoba’, što znači da nije ni jednog roda, a poslije je tražila da je zovemo muškim imenom. Nakon što je prošla tranziciju živi u muškom rodu, no i dalje nije zadovoljna”, rekla je. Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-A Split Trpimir Glavina smatra da je glavni problem u današnjem načinu života jer se promijenio kontekst života i odgoja. “Dok sam bio dijete, majka me je vukla s ulice gdje sam se igrao, dok danas mnoga djeca nemaju interakciju s drugom djecom, a to su osnove odrastanja i traženja identiteta”, kaže Glavina. Za rodnu disforiju kaže da ne voli trendove u medicini. Djeca nisu formirane osobe, ona traže svoj identitet. Zato stariji trebaju određivati što se može, a što ne, poručio je. nata posljednjih nekoliko godina nakon COVID pandemije prilično veliki, zbog čega se pojačava pritisak na njihovu struku. "Puno je mladih koji pokušaju suicid, a jedan broj njih, nažalost, to i realizira. Sada u školskoj medicini imaju programe u kojima na sistematskim pregledima otkrivaju suicidalnu djecu, koju šalju nama. To znači da se ipak radi, govori i uči o destigmatizaciji, da nije loše potražiti pomoć te da možemo pomoći mladima i obiteljima", kaže Petrić. Savjetuje da se više radi na preventivi, počevši od vrtićke dobi, kako bi se djecu i mlade upoznalo s problematičnim situacijama, te ističe da je trend rodne disforije u porastu u cijelom svijetu. ■