Posljednje priopćenje i upozorenje Ustavnog suda nema utjecaja na formiranje vlasti
Već na početku postizbornog tjedna, a na temelju postignutih rezultata, bilo je jasno kako će dani koji slijede biti krcati događajima i da će hrvatska politička scena biti mjesto svakojakih kombinacija kad se radi o mogućnostima sastavljanja potrebne saborske većine od minimalno 76 ruku, što bi onda bio nužan uvjet da se s takvim potpisima ide do predsjednika Republike Hrvatske zatražiti mandat za sastavljanje nove vlade. U međuvremenu naslušali smo se svakojakoih mogućih i nemogućih kombinacija i u teoriji i u praksi, a u prvom je planu, očekivano, bio HDZ, kao relativni pobjednik proteklih parlamentarnih izbora, ali i Domovinski pokret, kao treća po snazi politička opcija, s 14 saborskih mandata. Također, u međuvremnenu vlastite su kombinacije javnosti podastirali Sdp/rijeke pravde, Možemo! i Most, uz oprezne glasove preostalih kandidata koji su prošli izborni prag i ušli u Sabor. Naravo da se u cijelu tu "igru prijestolja" na hrvatski način s vremena na vrijeme uključivao i predsjednik Zoran Milanović, iznova ne poštujući odluke Ustavnog suda i ustrajavajući na nekoj svojoj priči, prije bi se reklo, iluziji, što, tko, kako, s kim..., uglavnom na tragu fiks-ideje da treba pod svaku cijenu rušiti HDZ, odnosno spriječiti ga da iznova osvoji mogućnost da sastavi većinu u Saboru a onda i uspostavi novu vladu.
Kako će se cijeli taj postizborni teatar u konačnici rasplesti, znat ćemo nakon pregovora zainteresiranih strana/ stranaka, što bi trebalo završiti što prije, kako bismo prije službene kampanje za europske izbore znali na čemu smo - hoćemo li dobiti novu (i kakvu) saborsku većinu, a posljedično tome i novu vladu, većinsku (ili manjinsku, što zagovara Možemo!), ili će zbog nemogućnosti dogovora sve završiti najgorim mogućim scenarijem - ponavljanjem izbora.
I dok se hrvatski gordijski čvor polako raspleće, prije nekakvih konkretnih rezultata, općenito i načelno (a i za takav pristup bilo je sasvim dostatno jakih argumenata), razgovarali smo još početkom tjedna s prof. dr. sc. Perom Maldinijem, politologom i sveučilišnim profesorom iz Dubrovnika.
MILANOVIĆEV UDAR
▼ Kako komentirate priopćenje i upozorenje Ustavnog suda predsjedniku Milanoviću da ne može biti mandatar? Hoće li to utjecati na formiranje vlasti?
- Kako smo vidjeli, Milanović je nastavio svoju političku kampanju unatoč jasnom upozorenju Ustavnog suda o nedopuštenosti sudjelovanja predsjednika Republike u izbornom procesu još u ožujku. Predsjednik Republike, kao izvanstranački autoritet i politički nepristran, treba se brinuti za redovito i usklađeno djelovanje institucija vlasti te za stabilnost državne vlasti. Međutim, Milanović je i do tada višestruko djelovao na način neprimjeren ustavnoj funkciji i značenju institucije predsjednika Republike, kršeći zakone i procedure te favoriziranjem oporbenih političkih aktera naspram aktualne političke vlasti. Svojim upadom u izborni proces s pozicije predsjednika Republike, ignoriranjem upozorenja Ustavnog suda i priklanjanjem jednoj političkoj opciji u izbornom procesu on krši najprije temeljno načelo podjele vlasti i sustava međusobnih provjera i ravnoteže, potom načelo političke nepristranosti te opstruira stabilnost političkog sustava i institucija vlasti, upravo suprotno od onoga što je funkcija institucije predsjednika Republike. Takvo je Milanovićevo djelovanje stoga udar na ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, destabilizacija političkog sustava i autoritarno posezanje u prava koja mu ne pripadaju.
▼ No moglo je u slučaju Milanovića proći sve drukčije da je odstupio s mjesta predsjednika RH...?
- Da je Milanović dao ostavku na dužnost predsjednika Republike i potom se kao građanin uključio u izbornu kampanju i stavio se na listu, to bi bilo legalno i legitimno. Čak i da je nakon upozorenja Ustavnog suda postupio u skladu s njime i prestao s kampanjom te nakon izbora dao ostavku, ne bi bilo formalne prepreke da bude mandatar, premda bi to bilo politički problematično s obzirom na to da se nije kandidirao niti je bio na listi (poput svojevremeno Oreškovića, premijera tehničke vlade). Međutim, nakon što je ignorirao upozorenje Ustavnog suda i gotovo svakodnevno flagrantno kršio Ustav aktivno sudjelujući u predizbornoj kampanji u ulozi premijerskog kandidata, Ustavnom sudu nije preostalo ništa drugo već da reagira upravo ovako kako je reagirao, tj. da mu kao kršitelju Ustava ne dopusti biti mandatarom za sastavljanje nove vlade. To što bi naknadnom ostavkom na dužnost predsjednika Republike imao status i prava građanina ne ekskulpira ga od odgovornosti za protuustavno djelovanje i kompromitaciju izbornog procesa tijekom obnašanja predsjedničke dužnosti. Drukčije, to bi bila prijevara i izrugivanje s ustavnim načelima i demokratskim izbornim procesom.
▼ S obzirom na odluke koje je javnosti obznanio Ustavni sud, i ta se institucija našla na udaru oporbe, poput SDP-A, koji je Milanovića i prihvatio kao "vođu", ali i nekih drugih iz oporbenih opcija, uključujući i neke političke komentatore i tumače ustavnog zakona i prava...?
- Uglavnom, ponovimo još jednom, predsjednik Republike ne može se kandidirati na izborima ni sudjelova