Sigurna nesigurna

BORBA ZA SABORSKU VEĆI KROZ ODGOVORNE PREGOVO

Puno se toga zbiva na hrvatskoj političkoj sceni nakon održanih saborskih izbora prošlog tjedna. Naravno, u prvom planu su postizborna pregovaranja i utrka tko će prvi skupiti potrebnih 76 potpisa za saborsku većinu i time zatražiti mandat od predsjednka RH za sastavljanje nove vlade. Kao relativni pobjednik izbora u najboljoj je poziciji HDZ, čiji su pregovori s Domovinskim pokretom u središtu zanimanja medija i javnosti. S druge strane SDP se odrekao Milanovića kao svog potencijalnog mandatara i time koliko-toliko prihvatio surovu istinu da im ZM više šteti nego koristi. SDP i Grbin sad imaju neke druge planove, poput hitnog sazivanja Sabora, što je ideja i Možemo!, a tu je još i Most koji je potresla afera odlaskom bračnog para Raspudić zbog nekakve afere oko izbornih lista za EU izbore... U nekoliko naših posljednjih razgovora najavljivao sam kako će se gotovo cjelokupna oporba suočiti s konzekvencama mjeseci svoga prethodnog političkog rada, pretkampanje i kampanje, u kojima su se bavili gotovo isključivo HDZ-OM - podsjeća Denis Avdagić, geopolitički analitičar i politički konzultant u konzultantskoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija), te dodaje: - Često se predizborni programi jako podcjenjuju, o čemu se može diskutirati, no poruke koje proizlaze iz programa predstavljaju ponudu, to birači nisu čuli, nisu imali priliku, a tomu je najviše pridonio predsjednik Milanović, koji je učinio previše vrlo štetnih poteza, nažalost i protuustavnih, što nije samo ocjena ustavnih sudaca nego i gotovo unisono tumačenje renomiranih ustavnih stručnjaka. Dakle, ponuda oporbe svela se na micanje HDZ-A uz puno oštrih verbalnih sukoba, vrijeđanja, snažnu polarizaciju. To je očito motiviralo birače na veći izlazak, ali, kao što vidimo, koalicija SDP-A, možemo reći pojačana neskrivenom ulogom predsjednika Milanovića, dovela je do toga da su daleko od mogućnosti dobivanja mandata za sastav vlade. Velikih 19 razlike doista je previše te je apsolutno korektno reći kako je HDZ uvjerljivo pobijedio, odnosno kako građani daju snažan legitimitet trećoj vladi HDZ-A i Andreja Plenkovića, potvrđeno velikom izlaznošću.

HDZ je zapravo ponovio rezultate iz 2016. i posve je jasno kako građani žele stabilnost, 730 tisuća glasova to svakako potvrđuje, odnosno gotovo 200 tisuća glasova koliko manje je dobila Sdp-ova koalicija. HDZ je dobio otprilike jednak broj glasova koliko Sdp-ova koalicija i Možemo!, od čega je potonji ovaj put narastao. MOST je praktično na istom s obzirom na koaliranje, a DP je prošao slabije nego sa Škorom. Sve je to zapravo tu negdje u margini očekivanog, pri čemu je povećana izlaznost najviše utjecala na rezultate.

▼ Sad je u tijeku utrka stranaka za pridobivanje potrebne većine u Saboru - 76 potpisa, nužnih za sastavljanje vlade, s kojima se ide predsjedniku RH, koji daje mandat. Je li tu sad HDZ s koalicijskim partnerima u prednosti? Jesu li i tu sad moguća neka iznenađenja...?

- Iznenađenja vidim eventualno u slučaju pretvrdih zahtjeva Domovinskog pokreta, u kojem slučaju bi se moglo dogoditi preslagivanje. Budimo posve jasni, zajednički izlazak IDS-A, većine liberala, SDSS-A, Posavčeve platforme na europarlamentarne izbore daje naslutiti gdje leži rješenje teških pregovora HDZ-A i DP-A. AnTI-HDZ stav dijela tih partnera promijenit će se nakon 9. lipnja. Sve drugo je zapravo nerealno.

▼ Slučaj "Rijeke pravde", odnosno slučaj Milanović, pokazao se kao promašaj. Što bi sad predsjednik RH mogao učiniti? Neki, poput Benčićke, navode mogućnost stvaranja manjinske vlade, no koliko je takva opcija realna, to bi vjerojatno išlo na mlin i Milanoviću...? Što ako Milanović da mandat manjinskoj vladi?

- Predsjednik nema nikakav manevarski prostor nakon što netko osigura podršku 76 ili više zastupnika. Tu sve završava, a počinje novi mandatarski proces. Manjinska vlada i dalje mora imati 76 potpisa, potpuno mi je to nerealno i smatram kako je zbog političkog zdravlja zemlje potrebno smanjiti tenzije te da oni koji nemaju mogućnosti slaganja vlade trebaju priznati poraz. Vidimo kako se MOST ili njihov budući klub već raspada, u biti, ponovit ću ono što sam vam posljednji put kazao - tek nakon izbora vidjet ćemo pravo lice svih stranaka, doduše pričekat ćemo i one europske.

Dodirnimo se još jedne teme, ima onih koji navode kako Hrvatska snažno skreće udesno.

Ako je to tako, onda je za to zaslužan prije svega predsjednik

Milanović, a potom svi oni koji su predizborno i postizborno sve postavili na razinu skidanja

HDZ-A, kao krucijalni smjer, samo za koga. Za više od 700 tisuća naših birača, u postotku više od trećine njih, to nije izbor. Pridodajmo tomu kako ni Dp-ova kampanja nije bila Potpredsjednik HDZ-A i član usmjerena na skidanje HDZ-A. stranačkog pregovaračkog Stvari su stoga posve jas ne, tima o sastavljanju parlamenvrijeme je za smirivanje tenzitarne većine Ivan Anušić rekao ja, što će istovremeno voditi i je u srijedu, nakon drugog sado konzekvenci, prije svega stanka pregovaračkih timova za Peđu Grbina, a veliki gubitHDZ-A i DP-A, da su razgovanik je svakako Zoran Milanorali afirmativno i konstruktivvić, koji je nakon svega izgubio no. "Idemo prema rješenju, i predsjedničku auru, nepovratno. konstituiranja Hrvatskog sabora i vlade", dodao je u kratkoj izjavi. Nije htio govoriti o detaljima razgovora koji su održani u Vladi, pa tako ni u pitanju eventualne suradnje sa SDSS-OM.

Na pitanje o razgovorima s Domovinskim pokretom šef HDZ-A Andrej Plenković još prije je rekao: "Poštujemo volju birača, koji su najveće povjerenje dali HDZ-U. U poziciji smo kao relativni pobjednik da treći put pristupimo sastavljanju parlamentarne većine, to ćemo, uvjeren sam, učiniti i onda brzo slijedi formiranje vlade. Moramo što prije završiti političke pregovore i prionuti poslu..." Na pitanje mogu li DP i SDSS na istoj strani, Plenković je odgovorio: "Mislim da je moguće da i jedni i drugi surađuju s nama." Kako? "Pa lijepo. Razgovori se vode. Imali smo slične situacije u prethodnom mandatu. Ako postoji konsenzus programskih načela, onda se sve može dogovoriti, a mi imamo puno iskustva. Malo mi je nekad i žao kolega iz opozicije koji umjesto da su čestitali, koprcaju se u deluziji da će sastaviti vladu. Neće." Na pitanje dolazi li u obzir deratifikacija Istanbulske konvencije, u kontekstu suradnje s Domovinskim pokretom, Plenković je još rekao: "Nije to realno, to smo im već rekli. Kad se govori o zaštiti žena i djece od nasilja u obitelji, to je važan instrument Vijeća Europe. Riješili smo tu dilemu rodne ideologije. Naše su pozicije jasne. Ta je tema što se nas tiče apsolvirana", zaključio je predsjednik HDZ-A.

Što se pak ljevice tiče, ona ▼ U pregovorima i skupljanju potrebnih 76 potpisa za saborsku većinu, kakve su sve kombinacije moguće, koje su realnije u smislu kompromisa, a koje u sferi iluzije? Kolakušić je zavapio za novim, ponovljenim izborima, kako to komentirate...?

- Krenimo od Kolakušića, epizoda koja je bila posve nepotrebna DP-U jer bi jedan mandat u I. Izbornoj jedinici osvojili i bez njega, a ovako su se kontaminirali političarom koji samostalno ne bi imao nikakve šanse. To se danas vidi, a o tomu smo govorili prije izbora. Što se tiče ishoda, skupljanja 76 potpisa, alternative Hdz-ovoj novoj vladi su velike oporbene, ideološki široke koalicije, eksperimenti s manjinskom vladom. Sve to nas vodi u nestabilnost. Sve te kombinacije moguće su u teoriji, ali u praksi bi bile izuzetno teško izvedive. Čak uključujući onu s konstituiranjem Hrvatskog sabora, a kako bi se donosilo zakonske izmjene. Zvuči možda dobro, ali sve do prvog nacrta prvog zakona kada bi na vidjelo izišle velike razlike među oporbenim akterima.

Ta priča mora ostati živa radi Dp-ovih pregovora s HDZ-OM, kao njihov osigurač, jednako kao što HDZ ima osigurač u liberalnim opcijama. No u jednom dijelu svoje retorike Kolakušić je u pravu, ako ne uspiju pregovori HDZ-A s partnerima, novi izbori su svakako rješenje. (D.J.) ■

Utijeku su pregovori između HDZ-A i Domovinskog pokreta o sastavljanju nove vlade, a kako se doznaje, rješenje je sve bliže, te će im podršku dati još dvoje zastupnika. Tri su ključne točke pregovora: migranti, demografija i manjinci.

No ono što je trenutačno najveća prepreka finaliziranju pregovora jest SDSS. HDZ bi, naime, i dalje htio vidjeti predstavnike srpske nacionalne manjine u vlastitom sastavu, pa makar samo u Saboru, ne nužno i u Banskim dvorima, no DP će, kažu njihovi predstavnici, inzistirati na tome da Milorada Pupovca ne bude u toj većini. "Izgledna je koalicija s HDZ-OM, i to bi bila stabilna vlada, ali naš je glavni uvjet da nas ne podržava SDSS. Na ostalim točkama pregovora moći ćemo popustiti, ali na ovome nećemo", kaže izvor iz DP-A. U toj bi varijanti HDZ s partnerima koji broji 61 zastupnika, uz 14 zastupnika DP-A, trebao pridobiti još pokojeg manjica ili pak nekoga iz liberalnih redova.

PREGOVORI I DOGOVORI

Što se ljevice tiče, ona je smislila novi plan, navodno čak i više njih, za rušenje HDZ-A: konstituiranje Sabora i donošenje zakona bez imenovanja vlade...

je smislila novi plan, navodno čak i više njih, za rušenje HDZ-A: hitno konstituiranje Sabora i donošenje zakona bez imenovanja vlade. Iz Možemo! su poručili da bi takvu inicijativu podržali. "Stojimo pri tome da bi se trebala organizirati manjinska vlada koju bi sve one stranke koje su tvrdile da im je prvi cilj srušiti HDZ podržavale iz parlamenta, ali i ova inicijativa je nama OK", rekla je Ivana Kekin, te dodala: "Smatramo da bi bilo primjereno da Sdp-ova lista da predsjednika Sabora i da se vrlo jasno i konkretno dogovori koji su zadaci takvog parlamenta, što se mora odraditi i u kojem roku". Inače, od stranaka ljevice već je dolazilo nekoliko ideja o sastavljanju većine bez HDZ-A. Možemo! su zagovornici manjinske vlade koalicije Rijeke pravde, koju bi onda iz Sabora podržavali Možemo!, Most i Domovinski pokret. Druga ideja je ona Mostova Nikole Grmoje, koji je pozvao Domovinski pokret da sastave vladu zajedno sa SDP-OM, no tu je ideju odbio ne samo DP nego i SDP. Treća ideja stigla je iz kruga stranaka koje čine koaliciju Rijeke pravde. Prema tom planu sastavila bi se privremena vlada od svih stranaka koje čine aktualnu oporbu, no ta bi vlada odradila samo neke točke, poput izmjena izbornog zakona, izmjena lex AP-A i smjene Ivana Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika. Nakon toga raspisali bi se novi izbori. No malo je vjerojatno da bi jedna takva manjinska vlada opstala i šest mjeseci, odnosno imala vremena čak i za raspisivanje novih izbora. Naime, sve te kombinacije koje stižu s lijeve strane političkog spektra doista nekad podsjećaju ne teatar apsurda u nekoj drugoj, alternativnoj stvarnosti, a ne u realnom kontekstu sadašnjeg trenutka.

Osim samog sastavljanja vlade pred Hrvatskom je i rješavanje brojnih bitnih pitanja i problema, izazova i iskušenja, a što očekuje upravo novu stabilnu vladu...