Dodatna pojašnjenja

[1] Podrobnije: Vujacic, Sanja, Kako resetirati kapitalizam?, Geopolitika News, 29. prosinca 2019., https://www.geopolitika. news/analize/geopolitika/dr-sc-sanja-vujacic-geoekonomskitrend-kako-resetirati-kapitalizam/

[2] TF1INFO, 26. 2. 2024., https://www.tf1info.fr/international/ video-guerre-ukraine-russie-la-cia-aurait-installe-12-basessecretes-le-long-de-la-ligne-de-front-2287430.html

[3] Najzaduženije države su, redom: SAD, Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Francuska.

[4] Prema mjerodavnom izvješću Sipri od 11. ožujka 2024. [5] Afere Ferrand, Pénicaud, Delevoye, Benalla, Mckinsey.

EUROBAROMETAR: Raste interes Hrvata za europske izbore

⬤ Interes za europske izbore raste u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska. Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament. “Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu”, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-A u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Na razini EU-A je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja. Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika. “Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-A u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto”, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama. Hrvatska je na prethodnim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-A 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore. Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto... zamijenila Rusiju na poziciji drugog najvećeg svjetskog izvoznika oružja, iza SAD-A (Pariz drži 10,92 % tržišta oružja, a Moskva je treća sa 10,52 % [4]). Što objašnjava aktualne francusko-ruske tenzije, kao i "neraskidive spone trojca Biden-zelenski-macron".

Problem je što se tijekom protekla tri desetljeća proizvodnja oružja u državnim firmama smanjila u korist privatnih tvrtki. Stoga je već vidljivo da se, onako kako su se tijekom COVID krize bogatili odabrani vlasnici farmaceutskih tvrtki, u ovoj ukrajinskoj krizi bogate privatni proizvođači oružja, čije račune plaćaju svi europski porezni obveznici/države daljnjim zaduživanjem. Dakle, francuski birači izborom Bardellaine liste žele smiriti Macronove apetite i belicizam, onako kako su američki glasači privremeno smirili Bidenove. Podizanje borbene spremnosti Europljana pozitivna je akcija ako joj je svrha obrana njihovih specifičnih interesa, a ne samo obrana angloameričke nadmoći, što bi najavljen znatno veći broj populista u novom sazivu Europskog parlamenta trebao valorizirati.

PRINCIPI MENADŽMENTA

▼ Koje su još eventualne poveznice kad se pogleda šira i dublja slika izbora za Europski parlament...?

- Poveznica između europskih izbora u Francuskoj i Hrvatskoj je izbjegavanje diskusija oko kompleksnih europskih problematika za koje njihovi politički vođe nemaju rješenja i bezbrojne afere sukoba interesa koje potresaju, kako hrvatski - tako i francuski državni menadžment (vladu). U obje države principi menadžmenta nametnuli su se kao vrhovna načela vlasti i sasvim se supstituirali politici. Sve je teže diferencirati javni od privatnog interesa. Rasplet svake nove afere [5] u Francuzima budi onaj isti osjećaj koji Hrvate, od Domovinskog rata do danas, nije napustio - da su njihove arogantne političke elite nekažnjive.

Stoga će biti interesantno pratiti hoće li predsjednik Milanović pokušati podignuti s nacionalne na europsku razinu (preko predstavnika opozicije u novoizabranom Europskom parlamentu) svoju agresivnu verbalnu razmjenu s premijerom Plenkovićem i tako "pridonijeti" rješavanju problema bliskosti između javnog i privatnog interesa, koji nije svojstven samo hrvatskom državnom menadžmentu, kako to često vjeruju hrvatski birači. Ili je međusobno komuniciranje na relaciji Plenković - Milanović samo dimna zavjesa koja prikriva tradicionalno čerupanje SDP-A i HDZ-A oko raspodjele dobro plaćenih domaćih i europskih sinekura s prilikama za nove korupcijske afere? ■