Mol bi Linića i Čačića u NO Ine, Vlada za hitan sastanak
Suvlasnik Ine poručuje da hrvatski članovi Nadzornog odbora objavljuju laži
OPremijer Milanović inzistira na tome da se s jakim timom Mola, kojem ne smetaju ministri u NO-u Ine, susretnu najodgovorniji ljudi iz Vlade
alarmantnome pismu koje su prošloga tjedna Vladi poslali hrvatski članovi Nadzornoga odbora Ine, a u kojem navode zabrinutost zbog lošeg vođenja kompanije i traže smjenu Zoltana Aldotta s mjesta predsjednika Uprave, u ponedjeljak se očitovao ministar financija Slavko Linić. “Smjena Zoltana Aldotta nije predmet razgovora, pogotovo ne putem medija”, rekao je.
U odnosima Vlada-Mol očito predstoje teški tjedni i vrlo ozbiljni razgovori. Predsjednik NO-a Ine Davor Štern jučer nam je rekao da je trenutačno jedino moguće rješenje hitni, neformalni sastanak predstavnika dioničara Ine i stručnjaka. “Nikako službena sjednica Nadzornog odbora, na njima vlada napetost, sve se snima”, kaže Štern.
Ministar Linić jučer je konstatirao da je “evidentno je da odnosi unutar NO-a Ine nisu onakvi kakvi bi trebali biti”. “Zato i premijer Milanović i inzistira da se s jakim timom Mola susretnu najodgovorniji ljudi iz Vlade”, rekao je Linić. “Može se govoriti o nepoštovanju procedura od strane hrvatskih članova NO-a, no poslovanje i Ininini rezultati nisu pozitivni, pogotovo kad je riječ o ulaganjima u nalazišta, rafinerije i prodajnu mrežu. Promjena dioničarskog ugovora interes je hrvatske Vlade i mi očekujemo da ćemo o tome ozbiljno razgovarati. Ovakvi odnosi između dvaju partnera u Ini su neprihvatljivi”, zaključio je.
O pismu četvero hrvatskih članova NO-a Ine (Davor Štern, Gordana Sekulić, Damir Vanđelić i Maja Rilović) oglasili su se i Mađari. “Mol je preko medija doznao da su članovi NO-a poslali pismo članovima hrvatske Vlade. Nezadovoljni smo i zabrinuti zbog činjenice da je nekoliko informacija netočno, pogrešno predstavljeno te prikazuju Inin položaj i Molove namjere na krivi način”, poručili su, ne navodeći koje ih informacije “žuljaju”. Zanimljivo je da zapravo odobravaju ulazak dvojice ministara u NO Ine. “Imenovanje ministra gospodarstva i ministra financija u NO Ine svakako bi bio dobar potez koji bi omogućio hrvatskoj Vladi da dobije informacije iz prve ruke o istinitim tendencijama i rezultatima te da se uvjeri u neistinitost svih netočnih, lažnih i pogrešno interpretiranih činjenica i informacija koje su iznesene u objavljenim dijelovima tog pisma”, kažu. “Vjerujemo da se Inom dobro upravlja, ona ostvaruje dobit, investicije su ubrzane i rukovodstvo radi dobar posao. A bliska suradnja s Molom, osnovana na uzajamnom poštovanju te podjeli snaga i znanja, čini Inu snažnijom”, kažu Mađari.
Ako se pak pita hrvatske članove NO-a, kojih je u Ini četvero, dok je Mađara pet, oni se nikako ne bi složili da je kompanija trenutačno snažna. Upravo suprotno. U pismu koje je prošloga tjedna poslano premijeru i resornim ministrima kažu da postoje “ozbiljne prijetnje” za Inu u ovom trenutku. Ističu da Mol ima samo 2,4 posto dionica više od Republike Hrvatske, no da država nema i dalje nikavih upravljačkih prava. “Zaključivanjem dodatka dioničarskog ugovora 2009. otvorio se prostor Molu da radi što god želi u Ini i s Inom”, navodi se u pismu. Kažu da se Mol upliće u sudske procese (slučaj podmićivanja bivšeg premijera Sanadera oko upravljačkih prava u Ini), da vrijeđa hrvatsko pravosuđe, Hanfu te hrvatske članove Uprave i NO-a. Upozoravaju da Mol pritom nije ni približno ispunio obveze iz dioničarskog ugovora te da nije došlo ni do ozbiljnijih pregovora o njegovoj promjeni, i to već više od godine dana. Uz upozorenje da tržišni udjel Ine dramatično pada u prosjeku 7,5 posto godišnje, ističu i lošu financijsku poziciju kompanije ove godine. Naime, obaveze po bankovnim kreditima i dopuštenim prekoračenjima rastu na oko 3,8 milijardi kuna, a tekuće obaveze po dugoročnim kreditima na čak 4,3 milijarde kuna, što je 2,3 puta više nego u 2011. godini.
Iz Ine je jučer stiglo priopćenje da su te informacije netočne. “Neto zaduženost Ine smanjila se s deset milijardi kuna krajem 2010. godine na 9,1 milijardu kuna do kraja 2011. godine, a dodatno je smanjena na 8,6 milijardi kuna u prvome tromjesečju 2012. godine”, kažu u Ini.