Banke pokazale da ne vjeruju ni poduzetnicima ni državi
Što kaže poslovni sektor na ocjenu da banke ne ulažu dovoljno u jeftinije kredite? Jedni opravdavaju činjenicu da se u ovakvim vremenima banke boje riskirati, drugi se više priklanjaju guverneru
Banke bi trebale imati više povjerenja u državu i namjere nove Vlade da pokrene investicije, jer će to značiti oporavak svih u lancu koji je pogođen krizom, uključujući i klijente banaka, upozorava splitski poduzetnik Jako Andabak, suvlasnik koncerna Sunce i hotelskoga lanca Bluesun, komentirajući nespremnost banaka da u suradnji s HBORom osiguraju ponudu povoljnijih kredita za gospodarstvo u iznosu koji je prije dogovaran - na 8 milijardi kuna. Taj će program na kraju biti 1,2 milijarde kuna manji, zbog čega je Hrvatska narodna banka, odnosno guverner Željko Rohatinski otvoreno negodovao.
HNB je prvotno predlagao i veći iznos kredita kroz novi program, a podržao ga je i oslobađanjem oko 6,4 milijarde kuna likvidnosti bankama, no one su HBOR-u za taj program plasirale tek polovicu otpuštenih sredstava, što je očito razočaralo guvernera i ponukalo ga na vjerojatno posljednji okršaj s bankama.
Dio onih koji raspoloženje banaka osjećaju na svojoj koži kaže da je prerano za komentare jer je cijela stvar u tijeku. Ostali su dvojaka su stava: jedni opravdavaju činjenicu da se u ovakvim vremenima banke boje riskirati, drugi se više priklanjaju guverneru. Andabak, kaže, razumije obje strane.
“Jasno je da se banke ne žele izlagati preveliku riziku, to više što im nedostaju pravi projekti koje bi poduprle. Projekata ili nema ili su nedovršeni, a iz vlastitoga iskustva znam da je velik uzrok u administraciji”, kaže Jako Andabak misleći na vlastiti projekt zdravstvenog turizma Stubaki.
Član Uprave Francka Josip Budimir nije iznenađen ishodom kreditnog angažmana HBOR-a i bankara, koji su i lani za provedbe kreditnog modela A tvrdili da je manje od 20 posto poduzetnika kreditno sposobno te nemaju kome dati novac. “Već su tada jasno poručili da kredite neće dobi-
dio Po duZetnik A ko jirasPo lo ženje BANAK A o sjećaju na svo jo j ko žik Aže da je preran o za kom en tare
ti tvrtke u problemima, pa su vjerojatno procijenili da ni ovaj put lista klijenata bez rizika kojima mogu plasirati sredstva neće biti jako duga”, zaključuje Budimir.
I Ivan Miloloža, v. d. predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca, drži da su bankari uračunali očitu nemoć gospodarstva. “Kad se zna koliko su brojne loše bilance poduzetnika, nije se ni moglo očekivati više milijardi”, kaže Miloloža. Iako svjestan stanja na poduzetničkoj sceni, apelira na bankare. “Morali ˝bi s malo većom osjetljivošću uvažiti aktualni trenutak i pokazati dobru volju da se iznađe rješenje za povoljnije i veće kreditiranje. Nastavi li se gašenje poduzetnika, kome će plasirati raspoloživi novac”, pita se Miloloža.
Jedan pak poduzetnik koji želi ostati neimenovan ističe: “Država i bez poslovnih banaka ima dovoljno sredstava kojima može potaknuti razvoj gospodarstva, samo konačno mora pokazati pripravnost da odredi transparentne kriterije po kojima će prepoznati kvalitetne programe i financijski ih podržati.” Vodio je tvrtku koja je, kaže, Slavoniju mogla povu- ći u blagostanje, no nisu naišli na potporu države kada im je zatrebala i projekt je zakočen. “Hrvatsko gospodarstvo ima dobrih projekata, ali nema hipotekarni potencijal, a bankari gledaju isključivo svoje uske interese, oslobođene rezerve radije plasiraju u trezore svojih matica nego da ih ulažu u lokalno gospodarstvo”, ocjenjuje. Leđa su mu, ističe, “već grbava od tapšanja za dobre ideje, no s rigoroznim uvjetima i skupim kreditima danas je nemoguće planirati projekte i investirati u razvoj”.
Vlasnik Orbica Branko Roglić, poduzetnik starog kova koji ne voli zaduživanje, smatra da banke imaju pravo čuvati vlastitu glavu. “Koliko su god hrvatske tvrtke u problemima, u problemima su i banke, svi oni spašavaju vlastitu glavu. Kad vidimo koliko banke imaju nenaplaćenih potraživanja, posve je jasno da moraju paziti kome daju novac. Tako banke ne štite samo sebe nego i državu, jer pravi problem dobili bismo kad bi nam propale banke”, kaže Roglić i podsjeća na poteze svih onih risk-menadžera koji su dijelili kredite na štetu svih.