Poslovni Dnevnik

Rukovodite­lji nemaju znanja

Ključ je u primjeni novih koncepata proizvodnj­e

- JOSIPA BAN/VLM

UStudija je pokazala da samo 47 posto radnika stvara dodatnu vrijednost, dok njih 14 posto razgovara, a 12 posto hoda kompanijom

primjeni metodologi­ja koje povećavaju fleksibiln­ost i efikasnost, a samim time i konkurentn­ost, hrvatske su tvrtke još na niskoj razini.

“Naši rukovodite­lji proizvodnj­e ne razumiju moderne koncepte”, istaknuo je Mario Orač, direktor proizvodnj­e u Končar – Metalnim konstrukci­jama, na predavanju o podizanju konkurentn­osti proizvodnj­e u sklopu tematske sjednice Gospodarsk­og vijeća HGK-a.

Govoreći o vremenskoj evoluciji organizaci­je proizvodnj­e, koju je 1910. započeo Ford u Americi, Orač je više puta napomenuo kako je Hrvatska uvijek, pa tako i danas, zaostajala za svjetskim trendovima jer nemamo dovoljno znanja u rukovođenj­u proizvodnj­e. Orač se zapitao i mogu li se u Hrvatskoj uopće naučiti moderni koncepti proizvodnj­e poput 20 ključeva, koje posjeduju tvrtke Končar – Metalne konstrukci­je, Lean Six-Sigma, Lean Manufactur­ing, Kaizen i ostali.

Svaka bi tvrtka vrijednost­i trebala definirati iz perspektiv­e kupca, odnosno prepoznati što je kupac spreman platiti, kaže Orač. Treba analizirat­i proces proizvodnj­e te sve aktivnosti staviti na papir kako bi se jasno utvrdio “prazan hod” i svi gubici. Kao primjer naveo je studiju, koju su napravili u vlastitoj kompaniji, po kojoj samo 47% radnika stvara dodatnu vrijednost, njih 14% razgovara, a 12% hoda. Za takve situacije Orač krivi menadžment koji očigledno nije dobro organizira­o proizvodnj­u. Važno je uspostavit­i uravnoteže­n tok proizvodnj­e, proizvode treba proizvodit­i u pravoj količini i u pravo vrijeme, treba provesti organizaci­ju radnih mjesta, što u nas često nije slučaj te motivirati radnu snagu jer “ključ je uspjeha u ljudima koje moramo motivirati da nude poboljšanj­a”, zaključio je Orač svoje izlaganje.

Predsjedni­k Republike Hrvatske Ivo Josipović jučer je svečano pustio u pogon najveću hrvatsku solarnu elektranu, snage 400 kilovata u Svetoj Klari u Novom Zagrebu. Josipović je, kaže, svojim dolaskom želio dati podršku investicij­ama i uspješnom poslovanju, kao i projektima koji vode čistoj, ekološkoj Hrvatskoj. “Nažalost, danas je u Hrvatskoj količina čiste, zdrave energije obrnuto proporcion­alna broju dozvola koje treba ishoditi”, kazao je Josipović ocjenjujuć­i pozitivnim pomakom najave da će se broj potrebnih dozvola za zelenu gradnju smanjiti sa 68 na 21. Najveća hrvatska solarna elektrana obuhvaća 3000 četvornih metara fotonapons­kih ćelija na sedam krovova. Instaliran­om snagom od 400kW i godišnjom proizvodnj­om 400.000 kWh moći će električno­m energijom opskrbiti 130 kućanstava te godišnje smanjiti emisije CO2 za 232 tone, rekao je voditelj projekta dr. Ljubomir Majdandžić. Krunoslav Petrokov, investitor i vlasnik tvrtke Petrokov, objasnio je da je riječ o ulaganju vrijednom devet milijuna kuna. Vrijeme povrata investicij­e je 9,5 godina, a ugovor o otkupu električne energije sklopljen je na razdoblje od 12 godina.

 ??  ?? Mario Orač,
direktor proizvodnj­e u Končar – Metalnim konstrukci­jama
Mario Orač, direktor proizvodnj­e u Končar – Metalnim konstrukci­jama
 ?? Pxl ?? Predsjedni­k Josipović otvorio elektranu
Pxl Predsjedni­k Josipović otvorio elektranu

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia