Krizni menadžment za 15 mlrd. kn godišnje
Energetska neovisnost imperativ Centra za praćenje energetskoga sektora i investicije (CEI)
UU energetski sektor i učinkovitost te JPP projekte do 2020. godine planira se uložiti ukupno 122 milijarde kuna
djel vlastitih izvora energije u Hrvatskoj pada posljednja dva desetljeća, a trenutačno je na razini 55 posto, uz godišnji uvoz više od 17 milijardi kuna raznih energenata. Ne poduzmu li se ulaganja u energetici, procjenjuje se da će 2030. Hrvatska morati uvoziti čak 70 posto energije. Promjena toga trenda glavni je zadatak koji je stavljen pred Centar za praćenje energetskoga sektora i investicije (CEI), u kojem očekuju da će funkcionirati kao krizni menadžment i postojati otprilike osam godina, tijekom kojih bi u tom sektoru trebale biti realizirana ulaganja od ukupno 100 milijardi kuna. Uz to u energetsku učinkovitost, koja je također pod njegovom ingerencijom, uložit će se osam milijardi kuna, a u JPP projekte 14 milijardi kuna, odnosno na godišnjoj će se razini pod izravnim nadzorom CEI-a investirati ukupno oko 15 milijardi kuna do 2020. godine.
Budući da se očekuje rast i cijena i potrošnje energije, Hrvatska nema razloga ne ulagati u vlastite izvore, a problem je što će efekte trebati čekati godinama, a uz to nedostaje i projekata. Najspremniji su Plomin C i HE Ombla, a dok se još čeka dovršetak rasprave o Om- bli, Dragan Marčinko, šef CEIa, ističe kako se pozornost treba usmjeriti na realizaciju manjih projekata, poput hidroelektrana Podsused, Senj i Dubrovnik 2. Što se projekta LNG terminala tiče, u CEI-u ističu kako se sve vratilo na početak, odnosno priprema se posve novi projekt, a trenutačno je u fazi izrade studija izvedivosti i idejno rješenje.