Prva milijarda kuna iz novog programa mahom skuplja od 3,5% Svoju polovicu kredita banke daju uz 4,5 do 6,6% kamate
PZbog visine marža u cijelosti su eliminirane tri ponude banaka teške više od 100 milijuna kuna, a dvije su dobile tek 40% tražene kvote
rva milijarda kuna kredita iz Programa razvoja gospodarstva trasirana je na prvoj aukciji kreditnih kvota Hrvatske banke za obnovu i razvoj na kojoj je bankama ponudila 500 milijuna kuna. Klijentima osam banaka koje su ih izlicitirale donijet će kredite uz kamate u rasponu od 3,16 do 4,21 posto. Ministar financija Slavko Linić nije baš zadovoljan razinom kamata. Nada se, kaže, da će “banke shvatiti da podjela rizika ponekad nosi i više nego bankarska marža” i očekuje da će banke na idućim aukcijama - a prva slijedi već idući tjedan - sniziti kamatne stope na svoj dio sredstava.
Dok Linić to očekuje, prvi čovjek HBOR-a Anton Kovačev isto to je izrazio kao “želju”. Tim prije što neki postojeći HBOR-ovi programi imaju danas i niže kamate od nove inačice tzv. modela A+ koju je HNB podržao oslobađanjem likvidnosti i smanjenjem regulatornog troška banaka.
Navedene kamate za krajnje korisnike su, naime, ponderirani prosjeci cijene polovice kredita iz sredstava HBOR-a i polovice koju osiguravaju poslovne banke. Kamata na HBOR-ova sredstva je 1,8 posto, dok će banke svoju polovicu slijedom prve aukcije plasirati uz kamate od 5,30 do 6,50 posto kod kunskih, odnosno od 4,52 do 6,62 posto kod svog dijela kredita vezanih uz euro. Povrh referentne kamate po kojoj se država financira na rok od godinu dana (trenutno je za te “trezorce” 3,4 posto), ban- kamata je na HBOR-ovu polo
vicu u novim kreditima ke su ponudile marže od 1,9 do 3,1 posto za “čiste kune”, dok su za kredite s valutnom klauzulom povrh referentnog jednogodišnjeg Euribora (1,22 posto) licitirale marže u rasponu 3,30 do 5,40 posto.
Sve su to zapravo marže uz koje su ponude banaka potpuno ili djelomično prihvaćene, a kako je u tim okvirima bilo devet od ukupno 12 ponuda, to znači da su kod tri marže bile veće. Bankari će reći kako najjeftiniji kredit koji će
proizaći iz 1. aukcije visina ponuđenih marža ovisi o tome kakvu tvrtku ili projekt banke kane kreditirati kroz taj program, ali i o strukturi i/li cijeni svojih izvora.
Zanimljivo je primijetiti da je na početku novog ciklusa HBOR-ovih aukcija najnižu maržu za svoje kunske kredite, 1,9 posto, ponudila Zagrebačka banka koja se pri otvaranju lanjske serije aukcija za model A+ pokazala defanzivnijom od glavnih konkurena- ta. Ovaj put PBZ je za kredite u kunama išao s maržom iznad tri posto pa je dobio samo 38 od traženih 100 milijuna kuna. HBOR je za prvu aukciju za kunske kredite banaka ukupno namijenio 100 milijuna. Kako je HPB ponudio bolju maržu (2,3%), on je na kraju dobio koliko je i tražio. Zbog visine marža, pak, potpuno su eliminirane ponude banaka teške više od 100 milijuna kuna.
S najvećim apetitima na aukciju su se prijavili Erste i Raiffeisen banka. Nadmetale su se za po 150 milijuna HBOR-ovih kuna, no Erste je maržom od 4,9 posto na svoja sredstva vezana uz euro cijelu traženu kvotu i ishodio, dok je RBA zbog više marže (5,4%) na kraju dobio samo 60 milijuna. Iz prve HBOR-ove aukcije najjeftinije bi kredite - uz 3,16 posto kamate - trebale dobiti tvrtke klijenti Jadranske banke.